Udruženje poljoprivrednika “Stig” uputilo je poziv srpskoj ministrici poljoprivrede Jeleni Tanasković da ponudi rješenje za problem kome da prodaju viškove pšenice i kukuruza kada ih nitko ne traži, a kada su ih mogli prodati vlada je zabranila izvoz.

Predsjednik tog udruženja Nedeljko Savić rekao je za agenciju Beta kako je, prema pouzdanim podacima, višak pšenice kod proizvođača oko 1,5 milijuna tona, što je pola prošlogodišnjeg roda.

Mogući prosvjedi
Ratari su pozvali ministricu Tanasković da dođe na razgovor u Požarevac, u suprotnom će započeti pripreme za prosvjede.

“Prošlog proljeća je cijena pšenice bila više od 40 dinara po kilogramu, a Vlada Srbije je zbog straha od nestašice zabranila izvoz. Sada kada su cijene pale na ispod 30 dinara po kilogramu nitko pšenicu ne kupuje i imamo ogroman problem jer ne možemo financirati proljetnu sjetvu i smještajni kapaciteti su skoro puni, a za tri-četiri mjeseca je nova žetva”, rekao je Savić.

Vlada Srbije je 11. ožujka prošle godine, zbog nestabilne situacije na tržištu, nakon invazije Rusije na Ukrajinu, obustavila izvoz pšenice, brašna, kukuruza i jestivog ulja. Proizvođači tih žitarica tvrdili su tada da ima dovoljno za domaće potrebe i kako postoji ogroman višak koji se može izvesti.

Krajem travnja Vlada Srbije je dozvolila ograničen izvoz tih žitarica po kvotama, a tek početkom jeseni skinuta je zabrana, ali je cijena sa više od 40 dinara po kilogramu pala na ispod 30 dinara za obje žitarice i sada gotovo da nema potražnje.

Situaciju će dodatno otežati produžetak sporazuma za 60 dana između Rusije i Ukrajine o izvozu ukrajinske pšenice, što će “zasititi” međunarodno tržište tom robom. Predsjednik Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije Jovica Jakšić rekao je da ratari nemaju novca za proljetnu sjetvu, a da su bankarski krediti preskupi i ne isplati se novo zaduživanje.

“Nemamo novca, a za sjetvu hektara kukuruza potrebno je minimum 150.000 dinara, bez troškova rada, osiguranja i amortizacije. Da bi se zasijao hektar soje potrebno je, najmanje 140.000, za suncokret 125.000, a za šećernu repu 220.000 dinara”, kazao je Jakšić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prodaja stala
Prema riječima predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednika Banata Dragana Kleuta ratari su u ozbiljnom problemu jer su im ostali viškovi pšenice i kukuruza do 90 posto od ukupnih prinosa, a prodaja je skoro potpuno stala u vrijeme kada treba započeti sjetvu kukuruza.

“Vlada Srbije i ministrica poljoprivrede nemaju sluha za probleme ratara. Trebamo ih vuči za rukav da rješavaju probleme koje su napravili, ne slušajući procjene stručnjake da nije bilo neophodno zabraniti izvoz pšenice. Ljudi su ogorčeni”, izjavio je Kleut.

On je rekao da je nerazumno da subvencija po hektaru pšenice iznosi 9.000 dinara, a regres za kozu ili ovcu 7.000 dinara.

Ratari su, prema njegovim riječima, u bezizlaznoj situaciji jer su izgubili na cijeni pšenice i kukuruza po 13-14 dinara po kilogramu, a mineralno gnojivo su prošle godine plaćali i po 160 dinara po kilogramu, trostruko skuplje nego godinu dana ranije.