Sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom, o kojem je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, razgovarao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom mogao bi povećati srpski izvoz za čak deset puta u vrlo kratkom roku, izjavila je Ana Brnabić, predsjednica srpske vlade.

Prošle godine više od 80 posto srpskog izvoza u Kinu činio je bakar kojeg kineska kompanija Zijin, vlasnik bivšeg RTB-a Bor, izvozi u Kinu na preradu, piše Danas. S druge strane, na otvorenom i nezaštićenom tržištu kineske kompanije ugušile bi i ono malo domaće industrijske proizvodnje robe široke potrošnje, ocjenjuju stručnjaci.

Jeftiniji za 30 do 40 posto
Dragoljub Vukadinović, predsjednik Metalac Grupe, smatra da slobodna trgovina s Kinom neće biti dobra.

“Nema ovdje kompanija koje mogu biti konkurentne i koje bi mogle izvoziti u Kinu i zarađivati. Kineske kompanije ugušit će i ovo malo proizvodnje robe široke potrošnje. Oni su i sada jeftiniji za 30 do 40 posto od naših kompanija”, upozorava Vukadinović.

Rudolf Biliczki, vlasnik tvrtke Biliczki, smatra da bi sporazum bio dobar za one koji uvoze robu iz Kine i prodaju je u Srbiji. “Oni koji proizvode također će se prebaciti na uvoz umjesto zapošljavanja domaće radne snage”, tvrdi Biliczki.

Predrag Bijelić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, kaže da je Srbija 2019. s Kinom potpisala ugovor o olakšicama u izvozu nekih poljoprivrednih proizvoda i izvoz je porastao.

“Bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini imaju ograničenja. Postoji pravilo domaćeg porijekla jer najmanje 40 ili 50 posto dijelova proizvoda mora biti iz domaćih izvora. Tu je i kumulativno porijeklo, što znači da možemo uvoziti sirovine iz Kine, preraditi ih i izvesti natrag u Kinu.

Zbog udaljenosti to je malo vjerojatno. Ograničenje je i ako se u pregovorima isključe neki sektori. Na primjer, Rusija nam je isključila izvoz pilećeg mesa”, objašnjava Bijelić.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Drugi učinak sporazuma mogao bi biti privlačenje investitora koji bi proizvodili u Srbiji i izvozili u Kinu. “Ali zbog pravila o domaćem porijeklu to bi se odnosilo na manji broj proizvoda”, dodaje Bijelić.

Iskoristiti kinesku proizvodnju
I Toplica Spasojević, vlasnik ITM-a, smatra da će sporazum više koristiti Kini nego Srbiji, osim ako iza toga ne stoje investicije.

“Ako kineske kompanije žele otvoriti proizvodnju ovdje i iz Srbije izvoziti to bi moglo biti dobro. Posebno zato što je Kina jedan od lidera u novim tehnologijama”, ocjenjuje Spasojević.

S druge strane, Radiju Slobodna Europa neslužbeno je rečeno iz Europske unije da Srbija prije ulaska u EU može sklapati trgovinske sporazume, ali u trenutku ulaska morat će se iz njih povući.

Od siječnja do listopada 2021. obujam robne razmjene između dvije zemlje iznosio je 3,59 milijardi eura, od čega je izvoz Srbije bio 653,63 milijuna eura, a uvoz iz Kine 2,937 milijardi eura.