Epidemija koronavirusa do sada je počinila štetu u srpskom prometu od oko 120 milijuna eura. Ne postoji dio prometnog sustava koji nije pogođen, bilo da je riječ o zračnom, željezničkom, vodnom ili cestovnom prometu, piše Politika.

Šteta koja je do sada nastala zbog prestanka putničkog autobusnog prometa, uključujući unutrašnji i međunarodni, procjenjuje se na oko 23 milijuna eura, a očekuje se da će do kraja godine ti gubici biti i veći, rečeno je Politici iz Ministarstva građevinarstva, prometa i infrastrukture.

Traže pomoć vlade

Nove okolnosti nepovoljno utječu i na vodni promet, u kojem ne radi prijevoz putnika i otkazani su veliki kruzeri, ali i željeznički, koji čak bilježi i mali pad cargo prijevoza.

“Zračni promet svakako trpi najveće gubitke. Na Aerodromu Nikola Tesla 22. ožujka prošle godine bilo je 14.500 putnika, a istog dana ove godine samo 71 putnik. Procjenjuje se da će do kraja godine gubici u prijevozu biti oko 600 milijuna eura”, ocijenila je Zorana Mihajlović, ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture.

Na pitanje Politike hoće li i na koji način država pomoći toj gospodarskoj grani, prije svega aerodromima u zemlji i nacionalnom zračnom prijevozniku Air Serbiji da održi likvidnost, iz ministarstvu su odgovorili da su pozvali sve kompanije iz sektora da izvijeste o svim problemima koje imaju i da im pošalju prijedloge rješenja kako bi zajedno napravili realan i optimističan program mjera za pomoć nakon epidemije.

Nisu detaljnije rekli kakav je plan za Air Serbiju, koja je vjerovatno najveći gubitnik ove krize, kao i sve svjetske zrakoplovne kompanije.

U 2008. godini banke su bile u prvoj liniji pogođenih velikom ekonomskom krizom, a 2020. u jeku pandemije zbog koje se prizemljuju letjelice, zrakoplovne kompanije iz cijelog svijeta traže pomoć i neke od njih neće preživjeti sadašnju krizu.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Međunarodni stručnjaci smatraju da je ovo najveća kriza u zračnom prometu u dužem razdoblju i da će posljedice biti katastrofalne.

Procjene o izgubljenoj dobiti i gubicima rastu iz sata u sat, a dionice zrakoplovnih kompanija naglo padaju na burzama. Zbog toga su svjetske zrakoplovne kompanije uputile apel vladama da ubrzaju mjere financijske pomoći kako bi spasile industriju zračnog prometa od kolapsa, jer su one zbog pandemije virusa udvostručile procjenu gubitaka prihoda za 2020. godinu na više od 250 milijardi dolara.

Leti se samo iz Zagreba

“Imamo krizu likvidnosti koja je u punom zamahu, nema prihoda, a troškovi i dalje rastu, tako da su nam očajnički potrebna neka gotovinska sredstva”, rekao je Alexandre de Juniac, glavni direktor Međunarodne asocijacije za zračni promet (IATA). I Air France – KLM grupa uputila je poziv da cargo letovi budu izuzeti od bilo kakvih zabrana, navodeći da će ekonomska aktivnost biti sputana zbog velikog zatvaranja zračnog prostora.

U regiji posluje samo zagrebački aerodrom. Prošlog tjedna formalno su bili otvoreni još aerodromi u BiH i Hrvatskoj, osim Dubrovnika, piše portal Tangosix.

Tijekom tjedna prvo je Hrvatska zabranila domaće linije, a potom je letove ukinula i BiH, čime je samo Zagreb ostao s redovnim, ali rijetkim letovima.

Sve zrakoplovne kompanije u regiji imaju povremene letove vezane uz koronavirus. Sve one imaju evakuacijske letova za civilno stanovništvo, a dvije su obavile i cargo letove za dopremanje zdravstvene opreme.