Na vrhu popisa zemalja iz kojih je stiglo najviše izravnih stranih ulaganja između siječnja i kolovoza nalazi se Rusija sa 82,5 mil eura.
Za prvih osam mjeseci ove godine ukupna ulaganja stranih državljana i kompanija u Crnoj Gori iznosila su 524,4 mil. eura, pokazuju novi podaci Središnje banke (CBCG).
S druge strane, iz zemlje se u istom razdoblju odlilo čak 210,1 mil. eura tako da neto izravna strana ulaganja iznose 314,1 mil. eura, pišu Dnevne novine.
Za prvih osam mjeseci ove godine ukupna ulaganja stranih državljana i kompanija u Crnoj Gori iznosila su 524,4 mil. eura, pokazuju novi podaci Središnje banke (CBCG).
S druge strane, iz zemlje se u istom razdoblju odlilo čak 210,1 mil. eura tako da neto izravna strana ulaganja iznose 314,1 mil. eura, pišu Dnevne novine.
Podaci pokazuju da je u kompanije i banke pristiglo 102,1 mil. eura, dug između tvrtki, odnosno pozajmljivanje novca od matičnih kompanija iz inozemstva iznosi 214,3 mil. eura, za nekretnine je plaćeno 153,1 mil. eura, a ostala ulaganja iznose 54,7 mil. eura.
Od 52 države za koje je navedeno kolika su ulaganja njihovih građana u Crnoj Gori čak 12 ima iznose veće od deset milijuna eura i još 24 više od milijun eura, dok se na ulaganja iz zemalja koje nisu na popisu odnosi 9,9 mil. eura.
Na vrhu popisa zemalja iz kojih je stiglo najviše izravnih stranih ulaganja između siječnja i kolovoza nalazi se Rusija sa 82,5 mil eura. Od toga, najveći iznos odnosi se na prodaju nekretnina koje su ruski građani kupili u Crnoj Gori. Najviše ulaganja iz stranih zemalja u Crnu Goru je stiglo 2009. godine, čak 1,2 milijarde eura.
Druga među ulagačima je Malta, sa 70,3 mil. eura, treća je Srbija sa ulaganjima vrijednim 53,3 mil. eura. Iz Italije, koja je četvrta na popisu, ukupno su pristigla 413 mil. eura, a iz pete Švicarske 40,5 mil. eura. U prvih osam mjeseci 2021. godine građani 22 zemlje dali su više od milijun eura za nekretnine u Crnoj Gori.
Od ukupnog iznosa za stanove kuće u Crnoj Gori najviše novca dali su građani Rusije, 31,4 mil. eura, zatim Srbije 23,1 mil. eura, te Njemačke i SAD-a, koji su uložili 13,8 odnosno 11,3 mil. eura, dok su Švicarci kupili nekretnine vrijedne 9,5 mil. eura.
Između tri i šest milijuna eura za nekretnine dali su državljani Velike Britanije, Hrvatske, Turske, Bosne i Hercegovine, Ukrajine, Belgije, Kosova i Austrije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu