Graha će ove zime biti na stolovima u Srbiji, ali će se umjesto domaćeg, kuhati sve više onaj iz uvoza. Srbija godinama uvozi grah pa će tako biti i ove, samo što su sada suša i visoke dnevne temperature doprinijele da domaćeg graha bude znatno manje nego prošle godine što će utjecati na povećanje uvoza.

Pojedini poljoprivredni proizvođači procjenjuju da bi urod graha ove godine moga biti prepolovljen u odnosu na prošlu godinu, što je posljedica suše, ali i nedostatka novca za sve agrotehničke mjere u proizvodnji.

Prema podacima Privredne komore Srbije, prošle godine Srbija je grah sadila na 8045 hektara i imala urod od oko 8986 tona, a podaci iz ove godine se još zbrajaju i očekuje se daleko manja proizvodnja.

Poljoprivredni analitičar iz Novog Sada Branislav Gulan kaže da je prije 15 godina u domaćoj potrošnji oko 30 posto činio udjela činio uvozni grah, a da sada taj udjel čini iznad 60 posto. Od prije 2000. godine svake godine ga sve manje sijemo. Prije više od dva desetljeća domaća godišnja proizvodnja graha bila je 52.000 tona, a sada niti 10.000 tona nemamo godišnje, kazao je Gulan.

Podaci PKS pokazuju da je Srbija za grah 2021. godine dala duplo više novca za uvoz koji je bio čak – 13,8 milijuna eura, nego što je zaradila od izvoza domaćeg graha kojeg je u izvoz otišlo u vrijednosti od 6,7 milijuna eura.

Već godinama grah se uvozi iz Kirgistana, Egipta, Poljske, a tome su doprinijeli niska cijena i zahtjevna proizvodnja. Tko se hoće ozbiljno baviti proizvodnjom ovog povrća ne bi ga trebao saditi ukoliko nema sustav za navodnjavanje, dok je cijena sve do ove godine bila ista, pa su ga povrtlari iz godine u godinu sve manje sijali i okretali se drugim lakšim i isplativijim poljoprivrednim kulturama.

Povrtlar Mladen Žuža iz Ravnog Topolovca u općini Žitište za novosadski Dnevnik ističe kako je ove godine imao samo 500 kilograma graha po hektaru i iako je već ovogodišnji urod prodao, sada zna da na proljeće neće uvećavati površine pod grahom.

“Grah je ove godine podbacio, a tome je doprinijela suha i topla klima. Prinosi su varirali od 500 do 750 kilograma po jutru, a u normalnim godinama ima ga i duplo više, kazao je Žuža. On dodaje da iako je pod sustavom navodnjavanja grah nije uspio izdržati velike vrućine pa su cvjetovi otpadali i sušile se mahune i povrtlari koji su ga sijali su imali višestruko manje prinosa – naveo je on za Dnevnik.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Proizvođači koji investiraju uz pomoć državnih subvencija sada sve više grah proizvode strojno i nemaju potrebu za radnom snagom što im smanjuje troškove, no i dalje nema interesa za povećanje ove proizvodnje jer ne uspijevaju konkurirati grahu iz uvoza.

Ove godine prvi put u odnosu na ranije godine cijena graha je dobra, a kilogram se na veliko prodaje za čak 400 dinara. U trgovinama i na tržnicama kilograma košta 500 dinara, ali ga ima i jeftinijeg, za 300 do 400 dinara.

“Dugi niz godina cijena se nije mijenjala i tek ove godine povrtlari će, bez obzira na to što su prinosi znatno niži, imati solidnu zaradu. Bolje će proći prvi put u odnosu na one koji su sijali soju, ističu proizvođači, a smatraju kako je povrtlarima potrebni poticaji i to posebno za grah, kao i za obnovu mehanizacije.

Iako već dobivaju poticaje za mehanizaciju kroz IPARD, da bi se površine pod grahom povećale i Srbija imala dovoljno vlastitog graha kao što je to bilo prije 20 i 30 godina potrebno je značajnije povećati poticaje za proizvodnju ovog povrća.