Zbog brzog širenja koronavirusa slovenski ugostitelji bilježe drastičan pad broja gostiju. Budući da su ljudi uplašeni, promet im je samo u posljednjih tjedan dana smanjen za 50 posto, a nekima i više.

Ugostitelje neizvjesnost baca u očaj, pa bi neki radije zatvorili lokale jer trenutačnim prometom ne mogu niti pokriti troškove, piše Dnevnik. Zbog zabrinjavajuće epidemiološke situacije vlada je već ograničila posluživanje hrane i pića u restoranima, a veliki porast broja zaraženih mogao bi sljedećih dana dovesti do njhovog zatvaranja, posebno nakon proglašenja epidemije u cijeloj zemlji.

Tako trenutačno restorani mogu posluživati ​​hranu i piće samo gostima koji sjede za stolom. Pritom, gosti moraju držati udaljenost od najmanje 1,5 metara, osim ako su iz istog kućanstva.

S druge strane, ugostitelji u Obrtničko-poduzetničkoj komori Slovenije (OZS) pozivaju vladu da preispita ograničavanje pojedinih aktivnosti. Uvjereni su da je, unatoč lošoj epidemiološkoj slici u zemlji, još uvijek moguće obavljati aktivnosti u skladu s preporukama Nacionalnog zavoda za javno zdravstvo (NIJZ).

U posljednjih nekoliko dana dobro poznata ljubljanska gostionica Čad pod Rožnikom zabilježila je pad prometa od oko 50 posto. Kako ovise i o većim skupinama gostiju mjera ograničenja na deset ljudi prouzročila im je značajan pad posjetitelja.

Traže preciznije informacije

“Ljudi se boje zaraze i radije izbjegavaju restorane, posebno starije stanovništvo”, objašnjava vlasnik Aleš Čad, dodajući da ga najviše zabrinjava neizvjesnost oko mogućeg zatvaranja.

“Ako vlada razmišlja o zatvaranju restorana, neka to uradi odlučno, umjesto da svaki dan slušamo različite scenarije, poput zatvaranja po regijama ili upravnim jedinicama. Očekujemo pravovremene i preciznije informacije kako bi se ugostitelji mogli pripremiti jer svaki dan je sve više panike i nema gostiju”, zaključuje Čad.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sve manje gostiju dolazi i u gastro bar Džungla u Kopru. “Preko dana još uvijek nekako ide jer gosti dolaze na ručak tijekom radnih sati i zbog lijepog vremena još uvijek mogu sjediti na otvorenoj terasi. Navečer, ne samo ovdje, već uopće u Kopru, slika je prilično sumorna.

“Ljudi se boje zbog sve većeg broja zaraženih, crnih predviđanja, medijskih nagađanja i nejasnih mjera za suzbijanje širenja virusa”, objašnjava Ivo Tomšič, voditelj kuhinje.

On procjenjuje da zbog toga imaju 40 do 50 posto manji promet. To se očituje i u otkazivanju rezervacija. Budući da za pripremu jelovnika koriste uglavnom svježe sastojke kupnju moraju planirati nekoliko dana unaprijed, te očekuju da se gostionica neće moći zatvoriti preko noći. Prema Tomšiču, većina ugostitelja na Obali ima slične probleme.

Velika očekivanja od države

U gostionici Lipca na Borštnikovom trgu u Ljubljani zabilježen je drastičan pad prometa i gostiju tijekom cijelog listopada, kaže vlasnik Žiga Javh. Njihovi su najčešći gosti studenti s okolnih fakulteta, koji se sada obrazuju uglavnom online. Restoran radi s oko 25 posto kapaciteta u odnosu na prošlogodišnju akademsku godinu. U skladu s tim pali su i prihodi.

“Nestala je uobičajena gužva oko Filozofskog fakulteta. Promet je pao za oko 80 posto”, kaže Javh. Prema njegovim riječima, možda zapravo nema smisla zatvarati restorane, ali ako se zatvori sve ostalo ugostitelji neće zbog toga imati koristi.

Čim se počeo povećavati broj oboljelih počeo je padati i promet u restoranu Stari Tišler u Ljubljani. “Promet u listopadu je, nakon loše ljetne sezone, manji za 50 do 60 posto”, kaže Beti Lampič iz gostionice Stari Tišler, a ona očekuje još goru situaciju.

“Bilo bi bolje zatvoriti gostionice i zaustaviti virus nego raditi u neizvjesnoj situaciji”, zaključuje Tišler. Iz OZS-a upozoravaju vladu da ograničava ugostitelje koji se pridržavaju zdravstvenih mjera, a s druge strane, proslave i okupljanja sele se u privatne prostore koje je nemoguće kontrolirati.

“Restorani nikada nisu bili izvor zaraze, pa nam se zatvaranje čini neopravdanim. Ako bi se to stvarno dogodilo donijelo bi ogromnu ekonomsku štetu za ugostiteljstvo, turizam i sve povezane djelatnosti”, kažu u Odjelu za ugostiteljstvo i turizam OZS-a.

Stoga predlažu da se, kao u Austriji i Njemačkoj, usvoje ograničenja prema broju zaraženih u općinama ili regijama. Vlada je to također razmotrala, a zatvaranje kafića i restorana planira se u tzv. crvenim područjima, dok će kafići nastaviti raditi u narančastim područjima.

U slučaju zatvaranja, ugostitelji prije svega očekuju da im država u potpunosti pokrije naknade za plaće zaposlenicima i osnovni dohodak poslodavaca, te da pokrije troškove najma i ostale fiksne troškove.