U drugom tromjesečju ove godine bruto domaći proizvod (BDP) Slovenije bio je realno pet posto veći nego u istom razdoblju prošle godine. Rast se tako dodatno ubrzao u usporedbi s prvim tromjesečjem, kada je prema revidiranim podacima dosegao 3,2 posto.

“Ovo je najveći gospodarski rast od prvog tromjesečja 2022.”, rekao je Martin Bajželj iz Statističkog ureda Republike Slovenije na konferenciji za novinare u Ljubljani o međugodišnjem rastu u drugom tromjesečju.

Skok potrošnje

Domaća potrošnja porasla je za 5,9 posto u usporedbi s drugim tromjesečjem prošle godine. Tome su pozitivno pridonijeli i porast konačne potrošnje i porast bruto investicija. Izdaci kućanstava za konačnu potrošnju porasli su za 3,4 posto, što je više nego u prethodnom tromjesečju (2,8 posto) i najviše u posljednjih šest tromjesečja. Izdaci za kupnju na domaćem tržištu porasli su u svim skupinama proizvoda, a najviše u trajnim dobrima, za 10,1 posto. Bruto investicije u fiksnu imovinu porasle su za 13,2 posto, što je isti rast kao i u prvom tromjesečju.

Rastu su uglavnom pridonijela ulaganja u zgrade i objekte, koja su porasla za 19 posto, od čega stambene zgrade za 5,8 posto, a ostale zgrade i objekti za 23,6 posto. Ulaganja u opremu i strojeve porasla su sličnom stopom kao i u prethodnom tromjesečju, naime za 10,1 posto. Od toga su ulaganja u transportnu opremu porasla za 14,7 posto, a ulaganja u ostalu opremu i strojeve za 8,5 posto.

Izvoz roba i usluga porastao je za 6,4 posto, a uvoz za 7,6 posto. “Povećanje izvoza i uvoza roba u drugom tromjesečju ove godine tako je najveće od trećeg tromjesečja 2024.”, rekao je Bajželj. Utjecaj vanjskotrgovinske bilance i dalje je bio negativan zbog bržeg rasta uvoza od izvoza. Snizio je gospodarski rast za 0,5 postotnih bodova. Ukupna dodana vrijednost porasla je za 4,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, najviše u građevinskom sektoru, za 15,9 posto.

“Dodana vrijednost u građevinarstvu raste relativno visokim stopama od drugog tromjesečja prošle godine, a u tom razdoblju građevinarstvo je najviše doprinijelo rastu bruto domaćeg proizvoda”, objasnio je.

Osim građevinarstva, ovaj put rast je zabilježen i u drugim važnim sektorima. Izražen je u sektoru trgovine, prometa i ugostiteljstva, s 5,2 posto, a ovaj put i u prerađivačkoj industriji, s 4,3 posto. Dodana vrijednost u sektoru trgovine, prometa i ugostiteljstva bila je najveća u posljednje četiri godine, a u prerađivačkoj industriji najveća u posljednjih godinu i pol. U drugom tromjesečju zaposleno je 1,101 milijun ljudi, odnosno 0,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Najveći broj novih radnih mjesta bio je u stručnim, znanstvenim, tehničkim i drugim poslovnim djelatnostima te u skupini djelatnosti uprave i obrane, obrazovanja, zdravstva i socijalnog rada.

Solidan rast građevine

U prvoj polovici godine realni rast BDP-a iznosio je 4,1 posto. Prema sezonski prilagođenim podacima, gospodarska aktivnost u drugom tromjesečju ojačala je za 1,8 posto na tromjesečnoj razini, što je najveći tromjesečni rast od trećeg tromjesečja 2021., a na godišnjoj razini za 4,8 posto.

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome

U prva tri mjeseca godine rast je dosegao 1,1 odnosno 3,5 posto, prema revidiranim podacima. U razdoblju od siječnja do lipnja ostvareni BDP bio je za 4,1 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine. To je znatno veća gospodarska dinamika od prognoza domaćih i stranih institucija za ovogodišnji cjelogodišnji rast slovenskog gospodarstva, koje se kreću oko dva posto.

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u prvih šest mjeseci bila je za 23,6 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine. Vrijednost radova u izgradnji inženjerskih objekata bila je za 30,6 posto veća, u specijaliziranim građevinskim radovima za 21,1 posto, a u zgradarstvu za 19,1 posto veća nego u prvoj polovici prošle godine. U odnosu na lipanj prošle godine, vrijednost građevinskih radova porasla je za 22,9 posto.