Dolaskom američke razvojne financijske korporacije DFC u Beograd, Srbija postaje ekonomski poligon za jačanje utjecaja najvećih svjetskih sila. Sugovornici Politike slažu se da Srbija nema što izgubiti u toj geopolitičkoj borbi, koja donosi ekonomska ulaganja, već samo može imati koristi. Treba samo prihvatiti ulaganja bez obzira na to dolaze li iz Rusije, Kine, SAD-a, Italije, Njemačke ili Francuske.

Prošle godine strana ulaganja u Srbiju iznosile su rekordnih 3,58 milijardi eura, a u prvih šest meseci ove godine 1,46 milijardi eura. Stručnjaci se slažu da odluka da se ured DFC-a za Balkan otvori u Beogradu pokazuje odlučnost SAD da pojača veze s regijom, ali i da se stvore mogućnosti za ulaganje američkih kompanija. Ali, na prvom mestu je suprotstavljanje širenju i rastu Kine. Ognjen Karanović, direktor Centra za društvenu stabilnost, kaže kako je poznato da je jedan od ciljeva dolaska DFC-a u Beograd usporavanje rasta kineskih ulaganja, ali dodaje da su čak i Amerikanci svjesni da taj rast ne mogu zaustaviti.

Agencija s velikim proračunom

Slobodan Zečević, s Instituta za europske studije, dodaje da SAD pokušavaju s europskog područja istisnuti sve ozbiljnije igrače. “Nemamo razlog za odbijanje zapadnih investicija. EU je te investicije najavljivala kroz Berlinski proces, a Amerika kroz DFC”, dodaje Zečević. On smatra da se Srbija nije okrenula kineskim ulaganjima iz ideoloških razloga, već upravo zbog nedovoljno ulaganja sa Zapada, što se sada može ispraviti. DFC, čiji su predstavnici ovih dana u Beogradu, pravni je nasljednik moćnog OPIC-a, državne agencije SAD-a. Agencija s velikim proračunom osnovana je zbog podrške ulaganjima privatnog sektora SAD-a u zemljama u razvoju. “Najvažnije je što su političke elite iz Washingtona u potpunosti stale iza osnivanja DFC-a”, dodaje Karanović te objašnjava kako DFC svoju poslovnu politiku usklađuje s geopolitičkim interesima Washingtona. Prema njegovim riječima, i najava stvaranja balkanske ekonomske zajednice privlačan je poligon ne samo za SAD, već za sve svjetske sile. “Sadašnje granice trebalo bi učiniti što fleksibilnijima kako ne bi bile smetnja protoku ljudi, robe i usluga. To je nužno da bi nam dolazili strani ulagači”, rekao je sugovornik Politike.

Četiri cestovna pravca

Američki i kineski interesi izravno će se sukobiti kada je riječ o izgradnji autoceste Niš–Priština, željezničkoj infrastrukturi, kao i o povezivanju Niša s albanskom lukom Drač. Riječ je o ulaganjima čije će financiranje podržati SAD, ali za koje je i Kina vrlo zainteresirana. Prema informacijama Tanjuga, prijedlozi projekata koje će Beograd ponuditi DFC-u odnose se na izgradnju cesta i pruga koje će povezati Beograd i Prištinu. Samo infrastrukturni projekti vrijedni su 3,7 milijardi eura, kažu u Ministarstvu građevinarstva, prometa i infrastrukture. To ministarstvo je pripremilo platformu za pregovore, koja podrazumijeva povezivanje s Prištinom putem četiri cestovna pravca u dužini od 267 kilometara. To su projekti za gradnju autoceste Niš – Merdare – Priština, autoceste Bujanovac – Končulj – Gnjilane – Štrpce, zatim brza prometnica Raška – Jarinje – Kosovska Mitrovica, kao i obnova ceste Ribariće – Brnjak – Zubin Potok. Kada je riječ o željezničkom povezivanju s Prištinom već traju pripremne projektne radnje s kineskim partnerima, kompanijom CRBC, za gradnju brze pruge Beograd – Niš u dužini od 240 km, koja vrijedi oko 2,1 milijardu eura.