Da bi bilo dovoljno hrane poljoprivrednici i zadrugari Srbije prilagodili su rad izvanrednom stanju i sve pripremili za proljetnu sjetvu, pišu Večernje novosti.

“Svugde je izvanredno stanje, pa i kod nas. Zato smo u svim područjima koje pokriva naša zadruga, od ratarstva do prerade mesa i proizvodnje pekarskih proizvoda, podigli zaštitne mjere na najveću razinu”, kaže Vojislav Mrkšić iz Zemljoradničke zadruge Mrkšićevi salaši iz Srpskog Itbeja.

“Povećani su higijena, dezinfekcija, kao i oprez. Najstarije zaposlene zadrugare i kooperante poštedjeli smo najtežih poslova i oni se pridržavaju svih odluka vlade Srbije”, objašnjava Mrkšić.

U Srbiji se 1,3 milijuna kućanstava bavi poljoprivredom, 570.000 je registriranih poljoprivrednih imanja, a prema riječima ministra za regionalni razvoj Milana Krkobabića, procjenjuje se da su stariji od 70 godina vlasnici čak 110.000 poljoprivrednih imanja. I njima je sada najpotrebnija pomoć mlađih članova obitelji i susjeda.

Stoka ne može čekati

“Apeliram na zadruge da starijima od 70 godina pomognu posebno u obavljanju neodloživih proljetnih radova, kao što su sjetva šećerne repe, kukuruza, soje i suncokreta. Treba im pomoći i u svim drugim radovima na njivi, u plastenicima, voćnjacima i stajama”, kaže Krkobabić.

Zadrugari iz Mrkšićevih salaša dodaju da je nabavljen repromaterijal za proljetnu sjetvu i njegu ozimih usjeva, sjeme, gnojivo i zaštitna sredstva.

Ova zadruga posljednjih dana bilježi značajno povećanje potražnje za mesom i prerađevinama od mesa, pa isporučuje svakodnevno 12 tona svojih proizvoda. Prodaju i 18.000 komada kruha dnevno i nekoliko tona zaleđenog peciva.

Radovan Bokić, predsjednik Zemljoradničke zadruge Agro Klek iz Kleka pokraj Zrenjanina kaže da se kod njih radi punom parom, uz pridržavanje svih propisanih mjera sigurnosti. Zadruga broji 65 zadrugara, 81 zaposlenog i 70 kooperanata.

“Naših 1050 grla krupne stoke ne može čekati, krave moraju biti nahranjene, pomužene, a štale čiste. Svakog dana prinos je 14.500 litara mlijeka”, kaže Bokić, dodajući da su spremni i za sjetvu na 1300 hektara, I to kukuruza, suncokreta i krmnog bilja.

U Sjevernobanatskom okrugu, u Martonošu, Zemljoradnička zadruga Paprika sve je organizovala za proljetne radove.

Pogubno čekanje

“Pripremamo se za sjetvu mirodija, peršina i industrijske paprika na 500 hektara, čijom se proizvodnjom bavi naša zadruga”, kaže Toša Matić, predsjednik zadruge.

“Imamo 72 člana zadruge, 20 kooperanata i 18 zaposlenih, i svi do jednog se potpuno pridržavamo propisanih mjera higijenske i zdravstvene zaštite u vrijeme pandemije. Dezinfekcijske barijere su postavljene već prije deset dana, a u naše prostorije se ulazi samo na zvono”, objašnjava Matić.

Bilo bi pogubno da se kasni s proljetnom sjetvom. Ona, uz pridržavanje nužnih mjera, mora početi na vrijeme”, kaže agroanalitičar Branislav Gulan, koordinator u Nacionalnom timu za preporod sela Srbije.

“Od dva milijuna hektara koje treba posijati, milijun je pod kukuruzom, oko 220.000 pod suncokretom, 240.000 pod sojom, a prvo što sada kreće je soja, koja se sadi na oko 40.000 hektara. Za ishranu, robne rezerve i sjeme potrebno nam je milijun i pol tona pšenice”, kaže Gulan.