Dobit Telekoma u prošloj godini porasla je svega 1,5%, navodi beogradski dnevnik Danas. Tvrtka je imala prihode od prodaje 105,8 milijardi dinara što je rast od 10% u odnosu na prethodnu godinu.

Prihodi od fiksne telefonije nastavili su padati, dok je i dalje glavni generator prihoda mobilna telefonija sa 51,8 milijardi dinara u 2022.

Rast prihoda
Prihodi od multimedije u koji je Telekom prethodnih godina uložio ogroman novac iznosili su 14,9 milijardi dinara što je povećanje od 33% za godinu dana.

Prihodi od interneta su iznosili 15,45 milijardi dinara što je rast od 22%. Istim tempom s rastom prihoda, povećani su i rashodi. Međutim, ono što je poraslo znatno više u prošloj godini su financijski rashodi. Oni su povećani sa 4,7 milijardi u 2021. na 7,85 milijardi dinara u 2022. godini.

Najznačajniji izvor ovog rasta je povećanje troškova za kamate koji su povećani za cijelih 67 posto. U 2021. godini oni su iznosili 3,55 milijardi dinara, a u 2022. su skočili na šest milijardi dinara. To nije ni čudo s obzirom na to da se Telekom Srbija u 2022. godini zadužio za 134 milijarde dinara ili 1,1 milijardu eura, a istovremeno se razdužio za 697 milijuna eura, što znači da je neto dug povećan za više od 400 milijuna eura.

Radi usporedbe, 2021. Telekomu je dospjelo dugova za 28,7 milijardi dinara ili 244 milijuna eura. Na dan 31. prosinca 2022. prema financijskim izvještajima Telekoma obaveze po osnovu kredita i zajmova iznosili su 182,7 milijardi dinara ili 1,55 milijardi eura što je za pola milijarde eura više nego na kraju 2021. godine.

Struktura duga
Po osnovu korporativnih obveznica dug je 23,5 milijarde dinara ili 200 milijuna eura, po osnovu leasinga 10,3 milijarde dinara ili 88 milijuna eura, dok su obaveze prema dobavljačima i ostale obaveze iznosile skoro 44 milijardi dinara, što je povećanje za 15 milijardi dinara u odnosu na prethodnu godinu.

Treba spomenuti i da Telekom ima dosta obveza i potraživanja od povezanih pravnih lica. Nisu troškovi kamata prošle godine povećani samo zbog većeg duga, već i zbog rasta kamatnih stopa. Najveći dio duga Telekoma, oko 1,74 milijarde eura je s varijabilnom kamatnom stopom. Kamatne stope u eurima iznose od dva do 3,5% plus euribor. N

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

a početku 2022. šestomjesečni euribor iznosio je minus 0,539%, dok je na kraju godine on dostigao 2,732%. To znači da je kamatna stopa za kredit koji ima maržu dva posto plus euribor, za samo godinu dana, skočila sa 1,5 na 4,7%. Euribor je nastavio rasti i u 2023. i 26. svibnja iznosio je 3,76%.

Koliko je veliki efekt promjene kamatnih stopa pokazuje i računica prikazana u financijskim izvještajima. “U slučaju da je kamatna stopa na kredite i korporativne obveznice bila viša za 0,1 procentni bod na godišnjoj razini, uz ostale nepromjenjene varijable, dobitak nakon oporezivanja za godinu koja se završava 31. prosinca 2022. i kapital na isti dan, bio bi niži za 233 miliijuna dinara ili dva milijuna eura”, navodi se u napomenama uz financijski izvještaj.

Neto dug kompanije na dan 31. prosinca 2022. godine iznosio je 216 milijardi dinara, a koeficijent zaduženosti iznosio je 57,7%,. Ističe se Arena Channels Group koji je lani ostvario neto gubitak od 12,5 milijardi dinara. Ovo je u potpunosti posljedica troškova amortizacije imovine, a prije svega prava emitranja sportskih događaja, u iznosu od 15,9 milijardi dinara.

Sama Arena Channels Group je do sada akumulirala gubitke od 18,1 milijardu dinara (160 milijuna eura) i oni su se skoro izjednačili s ukupnim kapitalom koji iznosi 18,7 milijardi dinara.