Rusija je godinama glavno odredište za jabuke čiji je transport sada otežan zbog rata u Ukrajini, no oko 60 posto malina isporučuje se Njemačkoj, a europsko tržište je najznačajnije.
Zbog rata u Ukrajini i otežanog transporta srpski proizvođači jabuka mogli bi imati problema s plasmanom tog voća na rusko tržište, koje im je godinama glavno odredište.
No izvoz bobičastog voća ne bi trebao biti ugrožen u sljedećem razdoblju jer je u tom sektoru za izvoz dominantno europsko tržište, rekao je za Politiku Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku.
Zbog rata u Ukrajini i otežanog transporta srpski proizvođači jabuka mogli bi imati problema s plasmanom tog voća na rusko tržište, koje im je godinama glavno odredište.
No izvoz bobičastog voća ne bi trebao biti ugrožen u sljedećem razdoblju jer je u tom sektoru za izvoz dominantno europsko tržište, rekao je za Politiku Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku.
Transport jabuka prilično je kompliciran uslijed trenutačne krize. Argentinci su, na primjer, nedavno u Rusiju poslali 35.000 tona jabuka i krušaka, od čega je samo trećina stigla u Sankt Peterburg. Ostatak je u Rotterdamu jer ne postoji mogućnost isporuke Rusima.
Traže ih i u Japanu
“Neka tržišta mogla bi za nas biti zanimljiva, a ostali će pokušati izvesti na neke druge destinacije. Sve to prilično komplicira situaciju s našim jabukama. Imamo određene količine u hladnjačama, a vrlo malo je isporučeno preko Poljske”, objašnjava Leposavić.
Kada je riječ o malinama, on dodaje da se također osjeća određena suzdržanost na tržištu Europe i Japana jer su se svi u krizi s Ukrajinom okrenuli opskrbi nužnijim proizvodima.
“Slobodnih količina malina kod nas nema, sve je prodano. Ali ugovorene količine usporeno se preuzimaju iz hladnjača, što nam u odnosu na ranije razdoblje poskupljuje cijeli postupak, od skladištenja i čuvanja do potrošnje struje”, dodaje Leposavić.
Inače, oko 60 posto malina iz Srbije isporuči se Njemačkoj, europsko tržište je najznačajnije, iako posljednjih godina ima povećanih zahtjeva iz Amerike, posebno za malinama iz organske proizvodnje. Ukupan izvoz malina iz Srbije lani je vrijedio 426 milijuna dolara.
“Međutim, imamo problema kada je riječ o primarnoj proizvodnji i smanjenju količina, a naši tradicionalni kupci dobro znaju koliko čega mogu nabaviti u Srbiji”, navodi Leposavić.
Bilo je i zahtjeve iz Japana, ali to tržište je specifično i oni traže posebnu kategoriju proizvoda od maline. Leposavić ističe da nekoliko velikih stranih kompanija za otkup bobičastog voća već godinama ima pogone u Srbiji te smatra da ne bi trebalo biti problema s plasmanom.
Gnojiva ima dovoljno
Prema njegovim riječima, osim Srbije i druge države koje proizvode voće suočavaju se s posljedicama sukoba u Ukrajini. U Španjolskoj je ugrožena primarna proizvodnja zbog nemogućnosti nabave repromaterijala – prije svega gnojiva. Bjelorusija je najveći svjetski dobavljač kalija za kompleksna gnojiva, a Europa je nedavno sankcijama toj državi potpuno zaustavila izvoz.
“To je postalo ozbiljno i za Francuze jer ne mogu osigurati sirovine za voćarstvo, posebno za bobičasto voće”, ističe Leposavić. On dodaje da u Srbiji zasad ima gnojiva, ali ne u neograničenim količinama, i da cijene rastu, što bi moglo utjecati na prinose.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu