Bosna i Hercegovina će od jeseni biti pod posebnim nadzorom Povjerenstva eksperata za ocjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma – Moneyvala, jer je u proteklih pet godina novčano sankcioniralo samo jednu osobu i to na restriktivnom popisu sukladno rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, otkriva CAPITAL.

Jedan od članova Udarne grupe za borbu protiv terorizma i prijetnji od terorizma kaže da najveću odgovornost za to snose Državna agencija za istrage i zaštitu i Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine.

Neslavno društvo
“Vijeće ministara BiH je u prosincu 2018. godine donijelo Odluku o stavljanju fizičke osobe na Listu označenih osoba prema kojima će se primjenjivati ​​mjere ograničenja. Sukladno toj odluci, na popis označenih uvršten je samo Mirsad Kandić, koji je 2017. godine uhićen u BiH, a zatim izručen SAD-u, gdje je nedavno osuđen na doživotni zatvor zbog pomaganja u vrbovanju za ISIL“, objašnjava sugovornik.

Podsjeća da je BiH tek u svibnju 2020. skinuta s “Liste visokorizičnih zemalja zbog strateških nedostataka u njihovom režimu u vezi s pranjem novca i sprječavanjem financiranja terorizma”.

Tim evaluatora Moneyvala boravit će u BiH u periodu od 29. listopada do 13. studenoga 2023. godine i boraviti pet dana u Republici Srpskoj.

“Ocjenitelji Moneyvala dolaze ocjenjivati ​​usklađenost sustava sprječavanja i borbe protiv pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Kako stvari stoje, ozbiljan problem prilikom evaluacije bit će to što financijske sankcije nisu adekvatno primijenjene u skladu s Odlukom o provedbi restriktivnih mjera određenih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a”, objašnjava naš sugovornik koji je inzistirao na anonimnosti.

Faktor Sirije
Prema njegovim riječima, BiH je u Siriji imala više od 300 stranih boraca, od kojih se jedan dio vratio u BiH i većina ih je osuđena, jedan dio čeka deportaciju, dok su za trećim raspisane crvene i plave tjeralice.

“Svi su oni trebali biti tretirani sukladno navedenoj odluci o provedbi Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i morali su biti uvršteni na restriktivni popis.” To znači da bi sve njihove financijske transakcije bile pod posebnom lupom. Pojednostavljeno, kada bi došli u banku otvoriti račun ili obaviti bilo kakvu transakciju, čim bi im se upisalo ime i JMBG, zaposlenik banke bi odmah trepnuo i znao da se radi o osobi s zabranjene liste”, objašnjava.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’