Prosvjedi u Srbiji koji traju već četiri mjeseca postali su sastavnim dijelom ekonomskih prognoza najuglednijih institucija. Bečki Ekonomski institut očekuje promjenu vlasti u Srbiji krajem ove ili početkom sljedeće godine, praćenu ubrzanim rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP). “Zadnje projekcije još nismo objavili, trenutno ih pripremamo, ali ćemo malo smanjiti prognoze rasta BDP-a za ovu godinu, a povećati ih za sljedeće dvije godine. To je zbog prosvjeda i političkih promjena – vidljivo je da je gospodarska aktivnost malo usporena u prvom tromjesečju, ali i naša su očekivanja da će doći do promjene vlasti do kraja ove ili početkom sljedeće godine, a onda će rast biti malo veći”, rekao je Branimir Jovanović, ekonomist za zemlje Balkana Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, piše Nova ekonomija.

Utjecaj globalnih kretanja

Dodao je da globalna kretanja oko trgovinskog rata svakako imaju utjecaja na ekonomske pokazatelje u Srbiji. Narodna banka Srbije (NBS) smanjila je u posljednja dva mjeseca devizne rezerve za obranu dinara u odnosu na euro. Od početka 2025. do kraja veljače NBS je neto prodala 745 milijuna eura, pri čemu je u siječnju bila neto prodavatelj od 420 milijuna eura, dok je u veljači ta prodaja smanjena na 325 milijuna eura. Lani je bilo obrnuto pa je NBS za održavanje tečaja kupila neto 2,7 milijardi eura.

“Devizne rezerve su u siječnju i veljači blago smanjene, a dinar je blago oslabio, na 117,2 za euro. To je također zbog nepovoljne gospodarske situacije, ali ne očekujemo neke drastične promjene. No rezerve su na dobroj razini – oko sedam mjeseci uvoza, što je puno više od okvirnog pravila da treba biti najmanje tri mjeseca. Dinar će vjerojatno još malo slabiti, ali ne više od 117,5 za euro”, rekao je Jovanović.

Deficit i javni dug rastu

Očekuje se da će se Srbija ove godine zadužiti do dvije milijarde eura euroobveznicama, domaćim izdanjima do 2,1 milijardu eura, a zajmovima iz komercijalnih izvora do 3,1 milijardu eura, što će izvršiti pritisak na ionako visok javni dug, posebice kada je riječ o njegovom udjelu u BDP-u. Kada se BDP smanji, udio javnog duga u njemu automatski raste. Vlada Srbije je tijekom prosvjeda organizirala dvije emisije domaćih vrijednosnih papira. “Fiskalna situacija također se čini stabilnom. Deficit će vjerojatno biti nešto veći od očekivanog, ali neće prelaziti tri posto BDP-a. Javni dug će porasti za 1-2 postotna boda, ali će ostati ispod 60 posto BDP-a”, rekao je Jovanović.

Proračunski manjak za ovu godinu bio je planiran na tri posto, ali su proračunski rashodi u međuvremenu značajno porasli zbog nepredviđenih potraživanja u vidu studentskih kredita, školarina, prosvjetnih plaća, sankcija NIS-u i potencijalnih drugih. S obzirom na to da država ima savjetodavni aranžman s MMF-om prema kojem javni dug mora biti ispod 50 posto BDP-a, ostaje za vidjeti koliko će i hoće li ta gornja granica biti probijena.