U Kristalnoj dvorani zagrebačkog hotela Westin održana je u četvrtak, 12. studenog, prva regionalna konferencija posvećena pitanjima održivog transporta i elektrifikacije. Konferenciju je suorganizirala Savjetura, domaća tvrtka za savjetovanje u pitanjima održivosti, a potpomognuo ju je i britanski projekt Rapid Charge Network, podržan sredstvima EU. Na konferenciji su nastupili brojni europski stručnjaci za pitanja elektromobilnosti. Saša Bart, direktor Savjeture i jedan od predavača, u svojem je izlaganju istaknuo kako je cilj konferencije „postaviti Jugoistočnu Europu na svjetsku kartu e-mobilnosti.“

Upravo održana konferencija o e-mobilnosti u Jugoistočnoj Europi napokon uvodi Hrvatsku i bližu regiju u novu tehnološku eru. Okupljeni predstavnici domaćih tvrtki i javnih organizacija pokazali su veliki interes za konferenciju na kojoj su nastupili brojni europski stručnjaci iz područja održivog razvoja i transporta. Konferenciju je svojim pozdravnim govorom otvorila Dorothée Coucharrière, predstavnica Europske komisije za mobilnost i transport. Njeno se izlaganje bavilo mjerama i globalnim programom Europske Unije za e-mobilnost, kao i razlozima prelaska tvrtki i organizacija na električne flote. Nakon Coucharrière nastupio je Saša Bart, direktor Savjeture, koji je između ostalog istaknuo kako se „danas iz temelja mijenja paradigma transporta.“ Naglasio je da upravo tu leži prilika za Jugoistočnu Europu s obzirom na to da u ovoj regiji nema prepreka za razvoj ovog tržišnog segmenta. Gospodin Bart skrenuo je i pozornost na potencijale u razvoju infrastrukture e-mobilnosti u regiji te potaknuo nadležne institucije da iznađu odgovarajući sustav poticaja koji će biti u stanju razviti e-mobilnost u javnom i privatnom sektoru.

Doseg poticaja za e-mobilnost u Hrvatskoj

Na gospodina Barta svojim se predavanjem nadovezala Vesna Bukarica, predstavnica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske. Ona je istaknula da se u ovom trenutku održivost u našoj zemlji potiče bespovratnim sredstvima i grantovima, ali da to nije dugoročno održiva situacija. Vrlo brzo morat će se iznaći novi financijski instrumenti za poticanje zaštite energetske učinkovitosti. Bukarica je iznijela nekoliko zanimljivih podataka koji se tiču stanja e-mobilnosti u Hrvatskoj. Iako je njezin ured odobrio blizu milijardu kuna za poticanje održivosti u našoj zemlji, tek jedan manji dio otpada na elektromobilnost. Primjerice, fond je do sada dobrio poticaje za 668 vozila (električnih, hibridnih, PHEV), no ohrabruje činjenica da je u razdoblju od samo godinu dana, od 2014. do 2015, interes za ovu vrstu vozila porastao sa skromnih 53 na 453 vozila. Na predavanju je zatim istaknula postignuća „Green line“ projekta, sufinanciranog od strane Fonda za zaštitu okoliša, a koja uključuju: opsežnu elektrifikaciju infrastrukture u našim nacionalnim parkovima, sufinanciranje sustava javnih električnih bicikala i transporta u gradovima kao što su Čakovec, Koprivnica i Vukovar, te potporu u prelasku cjelokupnog biciklističkog voznog parka Hrvatske pošte na električne bicikle.

Financijski potencijali za tvrtke

Na konferenciji je zatim nastupio Levente Reizer, voditelj razvoja proizvoda u tvrtki Nissan, jednoj od najjačih automobilskih marki koja se ističe programom elektromobilnosti. Doznali smo kako je Nissan s 200.000 prodanih električnih automobila svjetski broj jedan u ovom segmentu. Zanimljiv je i podatak da je tržišni udio Nissana u Europi u ovom segmentu visokih 25%.

O financijskoj isplativosti e-mobilnosti za tvrtke i javne organizacije govorio je Ivan Zovko, savjetnik u tvrki Savjetura. Nakon njega mikrofon je preuzela Deirdre Arthur iz Irske energetske kompanije ESB, koja je okupljene sudionike konferencije upoznala s opsežnim programom elektrifikacije Irske, a sve potpomognuto sredstvima Europske Unije. Pozitivna irska iskustva u području elektrifikacije transporta svakako će biti dobar putokaz i zemljama Jugoistočne Europe.

Testne vožnje električnih vozila

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

U sklopu bogatih konferencijskih događanja, zainteresirani predstavnici tvrtki, djelatnici u javnim ustanovama te okupljeni novinari i sudionici konferencije imali su priliku testirati osobne i gospodarske električne automobile te se uvjeriti u njihove tehničke mogućnosti. U testnim vožnjama moglo se isprobati i komparirati BMW i3, Mitsubishijeve modele Outlander i iMiev, Volkswagenove e-UP i e-Golf, Renaultova vozila Twizy, Zoe i Kangoo te Nissanove LEAF i ENV200. Veliki interes za testne vožnje pokazao je da vlasnici domaćih tvrtki i šira javnost itekako razmišljaju o zelenim tehnologijama i prednostima e-mobilnosti.

Programi i natječaji za zelene koridore Europe

Posebice koristan i informativan segment konferencije ticao se predavanja Saše Barta i Maje Salapić iz Agencije za mobilnost i programe Europske Unije, posvećenih programima i natječajima EU za poticanje e-mobilnosti. Iz njihovih se nastupa moglo doznati mnogo korisnih informacija o europskim TEN-T i CEF programima za tzv. „zelene koridore u Europi“, a koji u značajnijoj mjeri potiču održivi transport. Mnoge su europske zemlje sa svojim projektima već povukle značajna sredstva za razvoj infrastrukture i različitih oblika transporta. Francuska je, primjerice, u sklopu projekta CORRI-DOOR izgradila sustav od 200 punionica, Irska 46 rapid DC punionica, a slično je učinila i Danska. Maja Salapić detaljno je predstavila nastupajuće natječaje u okviru programa Obzor 2020 iz kojih bi naši poslovni i javni subjekti mogli povući sredstva za svoje projekte okrenute e-transportu.

Okrugli stolovi i analize konkretnih slučajeva

Završni dio konferencije obilježile su diskusije izlagača na okruglom stolu naslovljenom „Rješenja za brži razvoj tržišta električnih vozila“. Eminentni europski stručnjaci kao što su Colin Herron iz projekta Zero Carbon Futures, Dorothée Coucharrière iz Europske Komisije, Henriette Spyra iz Austriatecha i Mette Hoé, predstavnica Capital Region of Denmark i Saša Bart iz tvrtke Savjetura, prodiskutirali su mogućnosti, potencijale i izazove tržišta elektromobila, prokomentirali sustave novčanih poticaja te zakonodavne inicijative u Europi kao što su redukcija emisije stakleničkih plinova za automobile.

Od zanimljivijih studija slučajeva izdvajamo predavanje Henriette Spyrae na temu zakonodavstva i strategije e-mobilnosti Republike Austrije, regionalnu studiju slučaja Anye Bramich, koja je izložila konkretna iskustva iz Sjevernoistočne Engleske, te studiju slučaja elektromobilnosti grada Copenhagena, kojeg je predstavila Mette Hoé.

Konferencija je završila s pogledom u budućnost elektromobilnosti, tj. predavanjima koja su se bavila promjenama u urbanizmu gradova, razvojem infrastrukture za električna vozila i njihovom integracijom u održivi energetski sustav gradova i zemalja Europe.

Bogat program, zanimljivi i korisni sadržaji i predavači te nadasve inspirativno ozračje konferencije, ostvarili su izvorni cilj organizatora uspjevši u svakom smislu „postaviti Hrvatsku i Jugoistočnu Europu na svjetsku kartu elektromobilnosti“.