Unatoč tendenciji zakonodavca da smanji korištenje gotovine u poslovanju između poduzetnika, blagajničko poslovanje i dalje je važno za veliki broj poslovnih subjekata obveznika poreza na dohodak i obveznika poreza na dobit.

Stoga je jako važno da se poduzetnici pridržavaju propisanih zakonskih obveza u svojem svakodnevnom poslovanju, jer je poslovanje s gotovinom uvijek u pojačanom fokusu državnih tijela.

Što se podrazumijeva pod pojmom blagajničko poslovanje i kojim je propisima uređeno?

Blagajničkim poslovanjem smatra se promet isključivo gotovim novcem – novčanicama i kovanicama. Ovdje je potrebno razlikovati termin gotov novac od prometa gotovinom, jer gotov novac za razliku od gotovine ne uključuje promet ostalim oblicima plaćanja gotovinom kao što su putem kartica, čekova i slično. Osim Općeg poreznog zakona i Zakona o fiskalizaciji, blagajničkim poslovanjem bave se i Zakon i Pravilnik o porezu na dohodak, Zakon o platnom prometu, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, te Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, što ukazuje na kompleksnost ovog područja, ali i odlučnost zakonodavaca za detaljno uređenje istog.

Tko mora ustrojiti blagajničko poslovanje?

Sukladno Općem poreznom zakonu, evidencije o dnevnom gotovinskom prometu moraju se voditi na mjestu na kojem se ti primitci ostvaruju i u svakom trenutku moraju biti dostupne poreznom tijelu u postupku poreznog nadzora. Navedeno znači da svaki poduzetnik u čijem poslovanju se pojavljuje gotovina mora ustrojiti blagajničko poslovanje. Pri tome je paziti na odredbe o blagajničkom maksimumu.

Što je blagajnički maksimum i koliko iznosi?

Visinu blagajničkog maksimuma poduzetnik određuje samostalno internim aktom, ali najviše do zakonom propisanih svota. Od 1. siječnja 2013.g. za sve obveznike Zakona o fiskalizaciji je propisana svota blagajničkog maksimuma, odnosno najveća svota gotova novca koja se smije nalaziti u blagajni na kraju radnog dana.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Visina blagajničkog maksimuma određuje se u skladu s kategorizacijom veličine poduzetnika prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva (članak 3. Zakona) koji razlikuje:

– mikro subjekte malog gospodarstva,
– male subjekte malog gospodarstva,
– srednje subjekte malog gospodarstva,

ovisno o ostvarenim poslovnim prihodima za prethodnu godinu, veličini aktive (ili dugotrajne imovine za obveznike poreza na dohodak) i prosječnom broju zaposlenika.

Ostali subjekti, odnosno oni koji prelaze kriterije za malo gospodarstvo, smatraju se velikim subjektima.

Slijedom navedenog, utvrđen je blagajnički maksimum za obveznike fiskalizacije:

– do 10.000 kn za mikro subjekte i fizičke osobe;

– do 30.000 kn za male subjekte;

– do 50.000 kn za srednje subjekte;

– do 100.000 kn ukupno ili do 15.000 kn po pojedinom poslovnom prostoru za velike subjekte, pri tome se poslovnim prostorom smatra svaki zatvoreni ili otvoreni prostor, ali i svako pokretno mjesto (kombi i dostavna vozila) koje služi za obavljanje djelatnosti isporuke dobara te obavljanje usluga;

– do 100.000 kn za poduzetnike koji obavljaju mjenjačke poslove.

Što sa svotom iznad blagajničkog maksimuma?

Istu je potrebno uplatiti na transakcijski račun u banci isti dan, a najkasnije sljedeći radni dan.

Što je dozvoljeno plaćati gotovim novcem između obveznika fiskalizacije?

Sukladno Zakonu o fiskalizaciji, obveznik fiskalizacije može plaćati gotovim novcem drugom obvezniku fiskalizacije, ako drukčije nije propisano posebnim poreznim propisom, nabavu proizvoda i usluga do svote od 5.000 kn po računu, potrebe opskrbe ovlaštenih mjenjača gotovim novcem i namjene na temelju posebne odluke ministra financija.

Ako poduzetnik ne postupa u skladu s navedenim, kaznit će se novčanom kaznom od 10.000 do 500.000 kn, a odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznom od 1.000 do 50.000 kn.

Zaključak

Svaki poduzetnik u čijem poslovanju se pojavljuje gotovina, dužan je ustrojiti blagajničko poslovanje i pri tome voditi računa o zakonom propisanim evidencijama i blagajničkom maksimumu.

Ukoliko se ne pridržava navedenih pravila, riskira novčane kazne u značajnim iznosima kao i odgovorna osoba kod poduzetnika.

Članak napisao Mazars Cinotti Audit

Mazars Cinotti Audit, Mazars Cinotti Consulting i Mazars Cinotti Accounting su specijalizirana društva koja počivaju na principima profesionalnosti, te pružanja vrijednosti za novac našim klijentima.

Društva Mazars Cinotti su specijalizirana za pružanje revizijskih, poreznih, financijskih te računovodstveno – knjigovodstvenih usluga. Pokrivamo cijeli spektar usluga s navedenih područja te za iste posjedujemo potrebne licence te višegodišnje međunarodno i domaće iskustvo. Mazars Cinotti društva su članovi Mazars grupe. Mazars je međunarodna, neovisna organizacija specijalizirana u područjima poreza, revizije, računovodstva te pravnog i poslovnog savjetovanja (www.mazars.hr i www.mazars.com).

Tekstovi su informativnog karaktera te se isti ne bi trebali koristi za donošenje poslovnih odluka.