Problem nedostatka kadrova u turizmu ozbiljan je strateški problem Hrvatske, koji još više zabrinjava  kad se uzmu u obzir loša demografska slika te nekonkurentno i neučinkovito hrvatsko tržište rada u odnosu na druge turističke zemlje, uključujući one koje se već u sljedećoj godini očekuje i značajno iseljavanje, kao što je Austrija. Na to je upozorio Emanuel Tutek, managing partner u kući Horwath Htl, na Kongresu hotelijera održanom prošlog tjedna u Zagrebu, s migracijama kao jednom od ključnih tema za raspravu.

Naime, potrebu za radnicima koja je znatno jača od ponude u sljedećih pet do 10 godina imat će svi konkurenti u turizmu, Francuska, Španjolska, Italija, Grčka, Austrija, ali i Nizozemska, Švedska, Poljska i Švicarska, i sve su te zemlje potencijalni uvoznici radne snage iz Hrvatske. Čitava Europska unija trenutno ima oko 15 posto useljenika u radnoj snazi u turizmu, dok je u Irskoj i Austriji taj postotak gotovo dvostruko veći (29%).   Hrvatska istovremeno ima neučinkovito tržište rada, s niskim plaćama, visoko opterećenje rada porezima i doprinosima, dok su olakšice i izuzeća od poreznog opterećenja na niskoj razini, a kvalitetu odnosno visoke plaće oporezujemo iznad prosjeka EU. 

Udio troškova rada
Također, udio troškova rada od poslovnih prihoda ne prelazi 25 posto, analiza Horwatha pokazala je da hoteli s tri zvjezdice na radnike troše 24,8 posto prihoda, u hotelima s 5 zvjezdica taj je postotak nešto niži (24,6%), a najniži je u hotelima s 4 zvjezdice (23,6 %). Taj udio ujedno stagnira zadnjih pet godina, iako po tom pitanju zaostajemo u usporedbi s austrijskim hotelima, koji će s Novom godinom biti značajno dostupniji hrvatskim radnicima.

Austrijski hoteli za početak imaju duplo veći prihod po sobi, a na radnu snagu troše u prosjeku 35 posto prihoda. Iako troškovi rada više pritišću profitne marže u Austriji, s druge strane zbog većih prihoda kompanije u Austriji imaju veće profite u apsolutnim iznosima. U Hrvatskoj su pak troškovi zaposlenih rasli više od prihoda, jer su neki hotelijeri počeli s ozbiljnijim povećanjima plaća i poboljšanjem uvjeta. Naravno da su to trebali napraviti ranije, ali možda ni sada nije kasno ako se taj trend nastavi uz pomoć države, dijelom i kroz porezna i parafiskalna rasterećenja. Kako sada stvari stoje, Tutek smatra da se može očekivati značajan odljev hrvatske radne snage u Austriju, pitanje je samo koliko i kako možemo zaustaviti intenzitet odljeva.

"Rješenje ovog strateškog problema nije jednoznačno, nije jednostavno i ne može se riješiti čarobnim štapićem. Zato ga nitko do sada nije ni ponudio jer se radi o nacionalnom problemu. Naime, mnoge mjere koje su potrebne za spas tržišta rada u turizmu su direktno vezane za cjelokupno tržište rada kao i cjelokupno poslovno okruženje. Zato je svatko tko navodi parcijalne mjere krajnje neozbiljan", kaže Tutek. Jedna od parcijalnih mjera jest i uvoz par tisuća radnika u jeku sezone, a kroz godinu ili dvije ćemo samo na obali imati potencijalni nedostatak od 50 tisuća zaposlenika. 

Duboka rupa
"Kad rupa bude toliko duboka, teško da će biti izlaza, jer 50 tisuća ljudi ne možete uvesti preko noći. Ne zato što ih nema, ili što nismo dovoljno atraktivni, nego zato što ljude ne možemo tako brzo integrirati u lokalnu zajednicu. Zato moramo već prije ove sezone imati razrađenu strategiju uvoza radna snage u kratkom, srednjem i dugom roku," pojašnjava Tutek. Upozorava da trenutno ni Vlada ni poslodavci nemaju cjelovito rješenje, već svatko nastupa iz svoje pozicije u predlaganju rješenja.

Te pozicije su kratkoročne, preuske i usmjerene više na probleme nego na rješenja, s tim da pojedina rješenja iz jedne perspektive stvaraju problem na drugoj strani. "Država, poslodavci, hotelijeri, sindikati, svi skupa moraju hitno pokrenuti nacionalni projekt spašavanja tržišta rada koji će imati i jasno postavljene prioritete, među kojima sigurno prednjače turizam i građevinarstvo. Pri samom pokretanju tog projekta mora biti određen tim za pojedina područja, kao i za pojedine faze projekta, uključujući i nužnu implementaciju", zaključuje Emanuel Tutek. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost