Konsolidirani financijski rezultat poslovanja hrvatskih poduzetnika u 2017. godini je neto dobit u iznosu od 21,9 milijardi kuna, što je 9,5 posto manje nego godinu prije, objavila je u petak Financijska agencija (Fina). 

Podaci Fine o poslovanju poduzetnika u prošloj godini odnose se na 120.081 poduzetnika obveznika poreza na dobit (bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija), a u te rezultate nije uključena ni većina tvrtki iz sustava koncerna Agrokor.

Naime, Fini je od 34 tvrtke iz sastava koncerna tek njih sedam podnijelo godišnji financijski izvještaj za statističke i druge potrebe za 2017. godinu. Ta su izvješća Fini podnijele tvrtke Backstage, e-Kolektor, Krka, Moslavina voće, Multiplus card, Poliklinika Aviva i Tisak usluge, dok velike tvrtke iz sastava koncerna, poput samog Agrokora d.d., Konzuma, Jamnice, Leda, Belja, PIK-a Vinkovci, PIK-a Vrbovec, Vupika, Roto dinamica, Tiska, Zvijezde i dr. nisu predala godišnja financijska izvješća za 2017. godinu, a i izvješća za 2016. godinu su uglavnom predala u listopadu prošle godine. 

Po podacima Fine, nešto više od 120 tisuća poduzetnika lani je imalo 882.884 zaposlena (prema satima rada), što je povećanje za 5,8 posto odnosno 48.667 zaposlenih više nego u 2016. godini. 

Ti su poduzetnici u 2017. godini ostvarili ukupne prihode u iznosu od 678,4 milijarde kuna, što je 9,5 posto više nego godinu ranije, no istodobno su im rashodi rasli nešto više, za 10,4 posto, na 649,8 milijardi kuna. 

Poduzetnici su lani ostvarili dobit razdoblja u iznosu od 41,4 milijarde kuna, što je 8,7 posto više nego 2016. godine, ali je znatnije, za 40,6 posto, porastao gubitak, koji je iznosio 19,5 milijardi kuna. 

"Povećanje gubitaka rezultiralo je smanjenjem konsolidiranog financijskog rezultata –  neto dobiti za 9,5 posto u odnosu na 2016. godinu", ističu iz Fine.

Naime, lani je konsolidirani financijski rezultat poduzetnika bila neto dobit razdoblja od 21,9 milijardi kuna, dok je u 2016. godini ta dobit iznosila 24,2 milijarde kuna.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Po podacima Fine, dobit razdoblja u iznosu od 41,4 milijarde kuna lani je ostvarilo 80.947 poduzetnika, ili nešto više od dvije trećine ukupnog broja (67,4 posto), dok je nešto manje od trećine (32,6 posto) poduzetnika ili njih 39.134 ostvarilo gubitak u iznosu od 19,5 milijardi kuna. 

Najveću dobit razdoblja u 2017. godini ostvarila je Ina, u iznosu od 1,4 milijarde kuna, navode iz Fine. 

Poduzetnici Hrvatske lani su od 678,4 milijarde kuna ukupnoga prihoda poduzetnika, 137,8 milijardi ostvarili prodajom robe na inozemnom tržištu, što je 16,6 posto više nego 2016. godine. Na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasiralo je 18.532 (15,4 posto) poduzetnika, kupljeno je robe u vrijednosti od 117,8 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 20 milijardi kuna, podaci su iz analize Fine. 

Od ukupno 120.081 poduzetnika tek je nešto više od 10 posto njih (10,2 posto) lani investiralo u novu dugotrajnu imovinu. Njihove su investicije iznosile 23,7 milijardi kuna, što je povećanje od 0,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. 

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća u 2017. kod poduzetnika Hrvatske (bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija) iznosila je 5.372 kuna, što je 4,3 posto više u odnosu na 2016. godinu.

Promatrano po veličini poduzetnika, najviše je mikro poduzetnika – 107.635, što je u ukupnom broju udio od 89,6 posto, malih je 10.717 (udio 8,9 posto), srednjih 1.400 (udio 1,2 posto), a velikih 329, što je udio u ukupnom broju od 0,3 posto.

Sve skupine poduzetnika 2017. godinu zaključile su s dobiti – neto dobit mikro poduzetnika iznosila je 1,1 milijardu kuna, mali poduzetnici ostvarili su 5,2 milijardi kuna, srednji 5,5 milijardi kuna, a veliki poduzetnici 10 milijardi kuna, navode iz Fine.

Iznose i podatke o rastu neto dobiti poduzetnika po županijama, a ona je najviše rasla na razini Dubrovačko-neretvanske županije (104,8 posto), Zadarske županije (29,3 posto), Splitsko-dalmatinske županije (27,1 posto) i Bjelovarsko-bilogorske županije (22,3 posto).