Hrvatski su poduzetnici u prošloj godini ostvarili konsolidiranu neto dobit veću od 24 milijarde kuna, od čega su 70 posto ostvarili poduzetnici u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Istarskoj županiji, pokazuju podaci Financijske agencije (Fine).

"Prema rezultatima poduzetnika u 2016. godini, promatrano na razini županija, zaključak je da gospodarsku sliku Hrvatske i dalje karakterizira velika razlika u razvijenosti pojedinih regija – županija", navodi se u analizi Fine.

Fina je još ranije objavila podatke o poslovanju 114.483 hrvatska poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija, a koji su Fini podnijeli godišnji financijski izvještaj za statističke i druge potrebe i u svrhu javne objave, pri čemu u te podatke nisu uključeni podaci za sva društva iz koncerna Agorkor, jer je od njih 35 samo osam društava podnijelo godišnje financijske izvještaje.

Po tim su podacima ukupni prihodi hrvatskih poduzetnika prošle godine iznosili ukupno 633,1 milijardu kuna, a uz dobit razdoblja od 38,7 milijardi kuna i gubitak od 14,7 milijardi rashoda, konsolidirana je dobit poduzetnika iznosila nešto više od 24 milijarde kuna.

Više od polovine te konsolidirane dobiti, odnosno 57,1 posto ili 13,7 milijardi kuna ostvarili su poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu, koji su prvorangirani i prema ostalim kriterijima – broju poduzetnika, broju zaposlenih, ukupnom prihodu i dobiti i gubitku razdoblju, pokazuje analiza Fine.  

Tako svaki treći poduzetnik ima sjedište u Zagrebu, od ukupno 114.483 njih 38.127 ima sjedište u hrvatskom glavnom gradu, dok je njihov udio u broju zaposlenih i nešto veći, 38,1 posto, odnosno zapošljavaju 325.735 od ukupno 853.979 zaposlenih u poduzetnicima obveznicima poreza na dobit (bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija).

Poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu lani su ostvarili gotovo polovicu ukupnih prihoda hrvatski poduzetnika – od ukupno 633,1 milijardu kuna oni su ostvarili 311,9 milijardi kuna ukupnih prihoda. 

Zagrebački su poduzetnici lani poslovali s dobiti razdoblja od 20,1 milijardu kuna, dok je gubitak iznosio 6,4 milijarde kuna pa su tako ostvarili konsolidiranu dobit razdoblja od 13,7 milijardi kuna, što je 57,5 posto više nego godinu prije. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Na drugom mjestu po neto dobiti su poduzetnici Zagrebačke županije s 1,8 milijardi kuna (rast od 50,6 posto), a treći su poduzetnici iz Istarske županije. Njihova neto dobit u 2016. iznosila je 1,2 milijarde kuna, što je 52,7 posto manje  u odnosu na 2015. godinu. Osnovni razlog toga pada je smanjena dobit Adris grupe, objašnjavaju u Fini.

Najveći skok po prihodu u Varaždinskoj županiji

Više od milijardu kuna neto dobiti lani su ostvarili poduzetnici u još dvije županije – Primorsko-goranskoj 1,19 milijardi kuna te Splitsko-dalmatinskoj 1,14 milijardu kuna. 

Najveći skok na rang listi prema ukupnom prihodu u odnosu na pretprošlu godinu ostvarili su poduzetnici iz Varaždinske županije, koji su s neto dobiti od 611 milijuna kuna zauzeli 7. mjesto u odnosu na 14. mjesto u 2015. godini kad im je ukupna neto dobit iznosila 160,6 milijuna kuna.

Veći je skok zabilježila i Brodsko-posavska županija (s 19. na 15. mjesto), koja u postotku bilježi i najveći rast konsolidirane dobiti, za 857,7 posto, ali je riječ o skromnijim apsolutnim iznosima. Naime, 2015. su poduzetnici iz te županije ostvarili tek 14,8 milijuna kuna dobiti, a lani je to poraslo na 141,7 milijuna kuna. 

Istovremeno su najviše nazadovali poduzetnici iz Koprivničko-križevačke županije koji su sa 6. mjesta 2015. godine pali na 13. mjesto prošle godine Poduzetnici iz te županije lani su ostvarili 420,4 milijuna kuna dobiti, što je 23,5 posto manje nego godinu ranije. 

U 2016. godini jedino su poduzetnici sa sjedištem u Šibenskoj županiji poslovali s gubitkom, od 128 milijuna kuna. 

No, "izneseni prikaz ublažava činjenica da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta na području određene županije", napominju iz Fine.