Međunarodno istraživanje Eurostudent koje se provodi u 30 od 47 zemalja Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) pokrenuto je kako bi se politike za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja temeljile na podacima.

Nositelj nacionalnog istraživanja Eurostudent za Hrvatsku je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), a Institut za razvoj obrazovanja (IRO) je izradio nacionalno izvješće. Hrvatska se prvi put u istraživanje Eurostudent priključila 2010. godine u njegovu četvrtom ciklusu te je zatim sudjelovala i u petom ciklusu istraživanja (Eurostudent V) koje je provedeno 2014. godine. Istraživanje u Hrvatskoj provedeno je u razdoblju od 3. lipnja do 13. srpnja 2014. godine upitnikom koji je bio dostupan na internetskoj stranici www.eurostudent.hr, a kojemu su mogli pristupiti svi redoviti i izvanredni studenti koji trenutno studiraju na preddiplomskoj i diplomskoj razini na visokim učilištima u Hrvatskoj.

Istraživanju je obuhvatilo 2551 studenta. Cilj istraživanja je prikupiti podatke o demografskom profilu studentskog tijela, socio-ekonomskom statusu studenata, troškovima koje studenti imaju za vrijeme studija, izvorima financiranja, zadovoljstvu studenata različitim aspektima studija, radu za vrijeme studija te o studentskim iskustvima i planovima za međunarodnu mobilnost. Podaci se prikupljaju na nacionalnoj razini i izrađuju se nacionalna izvješća, ali se i analiziraju na razini svih zemalja koje sudjeluju u istraživanju. Rezultati komparativnih analiza za sve zemlje koje sudjeluju u istraživanju objavljuju se u međunarodnom izvješću nakon svakog ciklusa provedbe istraživanja Eurostudent.

Sustavno prikupljanje podataka o troškovima i prihodima studenata važno je kako bi se ustanovilo imaju li sve skupine studenata jednake izglede pristupiti i uspješno završiti studij. "Dostupnost i dostatnost prihoda za pokrivanje troškova studija jedan je od ključnih čimbenika koji utječe na odluku o nastavku obrazovanja na visokoškolskoj razini, ali i na uspješan završetak studija za sve one koji studiraju. Istraživanjem Eurostudent prikupljaju se podaci putem kojih je moguće pratiti financijske aspekte studiranja i njihov utjecaj na jednake izglede među pojedinim skupinama studenata", ističe Ninoslav Šćukanec, jedan od autora i urednik izvješća Eurostudent 

Izvori prihoda za školovanje
Izvješće istraživanja Eurostudent V donosi, između ostaloga, detaljne podatke o financijskim aspektima studiranja. Ukupni semestralni troškovi studiranja po studentu u Hrvatskoj iznose u prosjeku 15.417 kn, odnosno 30.834 kn godišnje što uključuju troškove života i studija. Obitelj je najučestaliji izvor za pokrivanje troškova studija za većinu studenata i kao takvog ga navodi 88 posto anketiranih studenata. Posao kao jedan od izvora prihoda navodi nešto više od četvrtine studenata, njih 27 posto u prosječnom iznosu od 2635 kn mjesečno, a stipendije je navelo nešto manje od četvrtine studenata, njih 23 posto u prosječnom iznosu od 949 kn mjesečno.

Visoki troškovi studiranja u hrvatskom kontekstu i velika ovisnost o obitelji kao dominantnom izvoru prihoda studenata predstavlja veliki izazov za studente koji se nalaze u nepovoljnijem socio-ekonomskom položaju. Tako primjerice studenti čiji roditelji imaju osnovnoškolsko obrazovanje se rjeđe mogu oslanjati na prihod od obitelji pa znatno češće obavljaju stalne poslove uz pomoć kojih pokrivaju najveći dio svojih troškova studija. S druge pak strane, iznadprosječne prihode od obitelji imaju studenti čiji barem jedan roditelj ima visokoškolsko obrazovanje. Vrste i iznosi prihoda studenata značajno se razlikuju i s obzirom na završeno prethodno obrazovanje studenata. Tako studenti koji su završili strukovne škole imaju znatno više prihode od posla te znatno niže prihode od obitelji u odnosu na studente koji su završili gimnazije. Studenti koji su završili gimnazije primaju značajno viši iznos stipendija u odnosu na prosjek i u odnosu na studente koji su završili strukovne škole.

Financijska pomoć 
Zbog toga autori izvješća Eurostudent V među preporukama za unapređivanje obrazovnih politika u Hrvatskoj ističu važnost usmjeravanja financijske pomoći studentima iz javnih izvora na poboljšanje položaja ranjivih skupina studenata. Naglašavaju da je važno pomoć dodjeljivati primarno po kriteriju potrebe. Također, preporučuju da se razmotri je li omjer javnih ulaganja u neizravne oblike pomoći studentima iz subvencija i u izravne oblike pomoći stipendijama u skladu s načelom pravednosti i efikasnosti – ovo ističu jer je najveći dio javne financijske pomoći studentima u Hrvatskoj dostupan u obliku subvencija koje su dostupne svima, među kojima ima zasigurno i onih kojima ta pomoć nije neophodna.

U Hrvatskoj 79 posto studenata studira na sveučilištima, 15 posto na veleučilištima i 6 posto na visokim školama. Polovica od ukupnog broja studenata koji su sudjelovali u istraživanju, njih 51 posto je imala status redovitih studenata koji ne plaćaju školarinu. Žene čine većinu studentskog tijela 56 posto. Većina studenata u Hrvatskoj upisuje studij prvi put s 18 godina, njih 51 posto, odnosno s 19 godina njih 36 posto. Ukupno 46 posto studenata dolazi iz obitelji gdje je barem jedan roditelj visokoobrazovan i 51 posto iz obitelji gdje barem jedan roditelj ima završenu srednju školu. U Hrvatskoj polovina svih studenata živi s roditeljima, a u studentskim domovima smješteno je svega 8 posto studenata.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Tijekom semestra 44 posto studenata je obavljalo neki plaćeni stalni ili povremeni posao. Plaćene poslove tijekom studija češće obavljaju studenti stručnih studija te izvanredni studenti. Više od trećine studenata, čak 37 posto svoje financijske teškoće ocjenjuju vrlo ozbiljnima ili ozbiljnima, posebno studenti koji rade, stariji studenti, studenti roditelji i studenti javnih veleučilišta i visokih škola. Istraživanje je pokazalo da je 50,7 posto studenata završilo je gimnaziju prije upisa na visoko učilište, a 43,1 posto četverogodišnju strukovnu srednju školu.

Studenti sa završenom gimnazijom čine većinu studenata na sveučilišnim studijima, njih 65 posto, dok oni sa završenom strukovnom školom čine većinu na javnim, točnije njih 78 posto i na privatnim stručnim studijima njih 72 posto. Prema nalazima istraživanja, većina preddiplomaca namjerava nastaviti studij na diplomskoj razini, čak 54 posto. Međutim, u manjoj mjeri to namjeravaju učiniti studenti stručnih studija, njih 37 posto i izvanredni studenti, njih 38 posto. Čak 60 posto studenata čiji su roditelji visokoobrazovani namjerava nastaviti studij na diplomskoj razini, nasuprot 51 posto onih čiji roditelji imaju završenu srednju školu te samo 27 posto, onih čiji su roditelji završili najviše osnovnu školu.