U uvjetima globalizacije kompleksni izazovi više se nikako ne mogu rješavati uz "business as usual" moto, nego uz rafinirana sistemska rješenja usklađena sa dugoročno održivim rastom i razvojem. Zahtjevi tržišta za porastom dodatnih usluga posljedica su potrebe kupaca za optimizacijom iskorištenja resursa pri sučeljavanju sa konkurencijom. Kako kaže Nikola Nikšić iz tvrtke Konter koja se bavi poslovnim savjetovanjem i ekonomskim uslugama, zahtjevi tržišta za porastom dodatnih usluga posljedica su potrebe kupaca za optimizacijom iskorištenja resursa pri sučeljavanju sa konkurencijom.

"Poduzetnici su sve više u situaciji da stvaraju vrijednost za kupca kroz nova kompleksnija poslovna rješenja i modele koji se kvalitativno razlikuje od drugih, a koji su stvoreni uz niže troškove. Izloženost takvom konstantnom pritisku i promjenama, zahtjeva od poduzetnika razumnu inovativnost, fleksibilnost i brzinu reakcije, dobru kombinaciju poslovne i operativne izvrsnosti, efektnosti i efikasnosti. Projekti, inicijative, eksperimenti, specijalni zadaci za pojedince ili radne timove, 'razbijaju' tradicionalne sheme funkcijskih organizacija", objašnjava Nikšić. Kako tvrdi, najbolja poduzeća izgrađuju svoju organizacijsku kulturu i procese tako da se usredotočuju na ciljana tržišta, da bi klijentima pružili očekivanu korist i nezaboravno pozitivno iskustvo suradnje.

"Hijerarhija razvoja novih poslovnih modela kreće se od zadovoljavanja potreba klijenata odnosno održavanja i poboljšanja postojećih do inovacija koje stvaraju nove potrebe na tržištu. Analize pokazuju da je ovo vrijeme, nazovimo to, učećih organizacija, odnosno onih koje su spremne i osposobljene učiti brže od svojih konkurenata, bolje razumjeti izazove iz okruženja te motivirati svoje ljude i iskoristiti njihove potencijale. Zahtjeva se izvrsnost", kaže Nikšić. Napominje kako izvrsne organizacije, one koje uspijevaju danas u doba takozvanog chaord-a (chaos – order, kaos kao red), nisu lijepe niti pretjerano uredne, nisu opterećene nepromjenjivošću planova i strategija koje donose ljudi sa hijerarhijskog vrha.

"Kontinuirano postavljaju ključno pitanje i inzistiraju na odgovoru: Jesu li podjednako zadovoljeni interesi naših djelatnika, kupaca, dobavljača, investitora, proračuna, lokalna zajednice, vlasnika i menadžmenta, ekologije. Stakeholder koncept tretira biznis kao "dijeljenje kruha" preferira održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje kroz opća načela slobode, zajedništvo, jednakost i solidarnost. Njegovanjem takvog sklada, prihod i profit i novac se jasno pozicioniraju kao neophodan 'kisik' , a ne svrha poduzetništva", tvrdi Nikšić. Naravno u skladu s time, ističe Nikšić, u novoj ekonomiji, najmoćnije organizacijsko oružje u bitki za uspjeh i opstanak je intelektualni kapital. Intelektualni kapital uključuje tradiciju, znanje, motiviranost i iskustvo ljudi, zadovoljstvo i lojalnost kupaca, dobavljača i drugih poslovnih partnera, inovativnost u stvaranju novih proizvoda i usluga, rješenja potreba tržišta, brand, efikasnost u organizaciji i upravljanju procesima, promjenama i unaprjeđenjima.

"Ukoliko su dovoljno razvijene, ove snage vrijednije su u odnosu na vanjske prijetnje i predstavljaju organizacijske vrijednosti koje ih čine otpornima na razne oblike kriza koje su često svjesno globalno inscenirane u korist manjina financijskih i investicijskih elita, a na štetu velikog broja drugih interesnih skupina", poručuje Nikšić. Napominje kako različita istraživanja o inovativnosti na raznim organizacijskim razinama, društvenim zajednicama, gospodarskim segmentima, poduzećima, poslovnim funkcijama unutar organizacija ukazuju da je ovo vrijeme bogatstva informacijama, a siromaštva idejama.

"Izostanak vremena da organizacija procesuira i sve bolje razumije informacije iz eksternog i internog okruženja postupno i trajno smanjuje organizacijske kapacitete i sposobnosti, i štetne posljedice iz takvog slijeda dobivaju sve veće razmjere. Zato je upravljanje informacijama važno poslovno područje, ključno za optimizaciju poslovnih procesa, prodaju, te prevenciju i minimalizaciju rizika", smatra Nikšić. Također, ističe Nikšić, razumijevanje informacija i posjedovanje pomaže i u stvaranju konkurentske prednosti.

Kako kaže, posjedujete li pravu informaciju ona vam može pomoći u usmjeravanju energija na klijenta, pomoći vam da odredite čimbenike koji potiču klijenta na uspješnost, zadovoljstvo i odanost te da prepoznate prioritete za poboljšanja i stvaranje novih ideje. "Neovisno o veličini organizaciji, kombinacija timski rad – otvorena i iskrena vertikalna i horizontalna komunikacija, razvoj kompetencija, uvođenje i primjene najboljih praksi omogućuju da organizacija ostvari optimalni odnos između rezultata na tržištu i prihvatljive razine izloženosti raznim oblicima poslovnih rizika", poručuje Nikšić.

Četiri elementa inovativnosti

Eksperimentirajte, ali budite strpljivi
Nikšić ističe kako se razvoj inovativnosti temelji na četiri ključna elementa. Prvi je prikupljanje i prepoznavanje prigoda kroz neočekivana povezivanja i umrežavanja, drugi eksperimentiranje dok se treći odnosi na recikliranje pogrešaka. Kako kaže Nikšić, treba ponavljati određene aktivnosti, ponekad uz vrlo male promjene, koje u prvom pokušaju nisu dale očekivane efekte. Posljednji element jest strpljivost, Nikšić napominje kako je važno strpljivo čekati povratne efekte uloženog truda, znanja, vremena, energije i žrtvovanja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost