Gospodarstvo grada i županije transformiraju nove tehnologije

Autor: Ana Maria Filipović Grčić , 22. ožujak 2018. u 21:59
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Ključni čimbenici razvoja Šibenika i Šibensko-kninske županije su ulaganja u poduzetničku i javnu infrastrukturu i ljudske resurse. Diže se industrija, oživljava kulturno-povijesna baština, obogaćuje turistička ponuda.

Šibensko-kninska županija posljednjih nekoliko godina proživljava gospodarsku renesansu što je najbolji dokaz neophodnosti kvalitetne poduzetničke infrastrukture u koju se u toj županiji ulaže sustavno. Tamošnja poduzetnička zona Podi u Šibeniku 2015. je godine proglašena najboljom u Hrvatskoj, a uz stalan priljev ‘novih stanara’ dvije tvrtke s Finine liste hrvatskih poslodavaca s najvećim plaćama, Industrieservices i Industrius, upravo su u Podima smjestile svoje pogone. Napore koje Šibensko-kninska županija ulaže u svoj razvoj prepoznao je i Međunarodni ekonomski forum (MEF) Perspektive koji je početkom ove godine u konkurenciji od 194 kandidata iz sedam zemalja drugi put Šibeniku dodijelio titulu najboljeg promicatelja poduzetništva u ovom dijelu Europe i nagradu Stvaratelji za stoljeća.

Za očekivati je da će u daljnjoj ekonomskoj transformaciji grada i županije važnu ulogu u budućnosti imati i projekt Centra za nove tehnologije i poduzetništvo Trokut vrijedan 27 milijuna kuna za čiju je realizaciju sredinom prošle godine iz EU fondova osigurano 20 milijuna kuna, dok je isti iznos odobren i Razvojnoj agenciji Šibensko-kninske županije za projekt ‘Rekonstrukcija i opremanje poduzetničke poslovne infrastrukture Adriatic Business Centre- ABC’. “Poduzetnička aktivnost u Šibensko-kninskoj županiji u proteklih je deset godina sve snažnija. Prema podacima HGK Šibenik, 2016. godine je broj poduzetnika u odnosu na 2008. godinu povećan za 36,9 posto. K tome se od 2010. godine naovamo kontinuirano bilježi i primjetan rast prosječne mjeseče neto plaće zaposlenih kod poduzetnika, a od 2013. se i konstantan rast prosječnog broja zaposlenih kod poduzetnika. Držim da je velika uloga Šibensko-kninske županije upravo u daljnjem jačanju gospodarskog rasta. Vodeći računa o prednostima naše županije, razvojnim mogućnostima gospodarstva, o potrebi regionalnog usklađivanja te uvažavajući Strategiju razvoja Republike Hrvatske kreirali smo Županijsku razvojnu strategiju i definirali konkretne poticaje za vezane za subvencioniranje gospodarskih subjekata, ulaganje u poduzetničku i javnu infrastrukturu te ljudske resurse kao ključne čimbenike razvoja gospodarstva”, potvrdio nam je i župan Goran Pauk.

Očuvati i iskoristiti potencijale

U kontekstu najvećih snaga razvoja županije valja spomenuti prerađivačku industriju gdje značajan doprinos daje proizvodnja metala. Kako bi očuvali te iskoristili potencijale, ali i doprinijeli daljnjem razvoju konkurentnosti aluminijske industrije, pokrenut je i proveden niz projekata.

“Osnovali smo i Centar kompetencija AluTech, ustanovu za istraživanje i širenje znanja koja razvija projekt Centar kompetencija za aluminij. Njegova realizacija značajno će doprinijeti razvoju i konkurentnosti aluminijske industrije na području županije, sa snažnim utjecajem na rast nacionalnoga gospodarstva”, dodao je. Županija je osnivač Razvojne agencije Šibensko-kninske županije, koja kao dio potporne infrastrukture poduzetnicima osigurava podršku u svim fazama njihova poslovnog razvoja.

 

Sve bolji rezultati

Prema podacima HGK, poduzetnici Šibensko-kninske županije 2016. su ostvarili ukupno 5,727 milijardi kuna prihoda ili 11,9 posto više nego godinu ranije. U tom iznosu, sa 1,469 milijardi kuna sudjeluju poduzetnici iz sektora prerađivačke industrije, a upravo ta industrija u ukupnim gospodarskim prihodima Šibensko-kninske županije sudjeluje s 25 posto te u promatranom razdoblju bilježi rast plaća od 23,8 posto i zapošljava najveći broj radnika. S 24,7 posto u ukupno ostvarenim prihodima na razini županije sljedeća po važnosti je trgovina na veliko i malo, zatim djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane koje sudjeluju s 15,3 posto i građevina sa 7,2 posto, dok prijevoz i skladištenje, gospodarenje otpadom i administrativne djelatnosti doprinose između 3 i 5 posto.

“Primjerice, projektom AluTech pružila se podrška poduzetnicima u sektoru metala, projektom HERA arheološko se nalazište pretvorilo u platformu poduzetnicima i svim zainteresiranim dionicima za bavljenje arheološkim turizmom, projektom Razvoja turizma na rubnim dijelovima Nacionalnog parka Krka stvoreni su temelji za bavljenje turizmom u zaleđu”, nastavio je Pauk. U gospodarskoj slici Šibensko-kninske županije posebno su vidljivi pomaci unutar turističkog sektora i s njime povezanih djelatnosti jer se cijela županija uspješno pozicionirala kao atraktivna i značajna turistička destinacija. Takvom statusu uvelike je i pridonio strateški pristup Šibensko-kninske županije i jedinica lokalne samouprave koje su jasno odredile svoje usmjerenje i sezonalnost turizma pomaknuli prema kvalitetnoj cjelogodišnjoj ponudi, napomenuo je šibenski župan. Nezaobilazno je spomenuti i da je za obnovu prepoznatljivog gradskog fortifikacijskog sustava, ujedno i jedne od najvećih turističkih atrakcija toga kraja, Šibenik u proteklih nekoliko godina iz EU fondova povukao respektabilnih 56 milijuna kuna.

 

36,9 posto

povećan je broj poduzetnika 
u županiji od 2008. do 2016. godine

Ulažu i u kvalitetu života

Prošlu je godinu Šibensko-kninska županija završila ne samo sjajnim turističkim i gospodarskim rezultatima, već i u prilično svečanom tonu, preuzimanjem povelje za tvrđavu sv. Nikole koja je u sklopu transnacionalnog projekta Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća upisana na popis svjetske baštine UNESCO-a. 
S odličnim tempom privlačenja novca iz tog izvora Šibensko-kninska županija nastavila je u ove godine, potpisavši početkom ožujka ugovor o dodjeli ukupno 52 milijuna kuna za projekte učinkovitije i kvalitetnije zdravstvene usluge te poboljšanje pristupa dnevnoj bolnici oftalmologije, dermatologije, dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama Opće županijske bolnice. No, ne ulaže se samo u infrastrukturu i očuvanje kulturne baštine, već i u kvalitetu života pa su tako također u ožujku i u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga Zaželi – program zapošljavanja žena, potpisani ugovori za provedbu dvaju projekata vrijednih 14,8 milijuna kuna u sklopu kojih će se na dvije godine zaposliti 90 osoba, od čega 80 žena u nepovoljnom položaju na tržištu rada s područja Knina, Biskupije, Kijeva i Civljana.

Komentirajte prvi

New Report

Close