Istraživanje Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore (AHK) pokazalo je pozitivne trendove u 2021. u odnosu na 2019. godinu – tako bi značajno više tvrtki, njih 74 posto, opet odabralo Hrvatsku kao poslovnu i investicijsku lokaciju, dok ih manji broj smatra da je trenutna gospodarska situacija loša.

U istraživanju u kojem se ocjenjuju gospodarska situacija i investicijska klima u Hrvatskoj te se ona uspoređuje sa zemljama srednje i istočne Europe, sudjelovale su 122 kompanije, a provedeno je od 15. ožujka do 16. travnja, dok je u tom istom razdoblju u 15 drugih zemalja srednje i istočne Europe, istraživanje obuhvatilo 1.454 sudionika.

Rezultate istraživanja u srijedu su na internetskoj konferenciji za medije predstavili predsjednik uprave Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore (AHK) Thomas Sichla, potpredsjednica uprave Mirsada Kudrić, direktorica Komore Stefanie Ziska te zamjenik rizničara Nicolas Baron Adamovich.

Kako su napomenuli, istraživanje zbog pandemije koronavirusa te zatvaranja lani nije provedeno, dok su ovogodišnji rezultati mnogo bolji od očekivanja.

Tako je na pitanje bi li Hrvatsku opet odabrali kao poslovnu i investicijsku lokaciju pozitivno odgovorilo 74 posto ispitanika, a negativno njih 26 posto. To su značajno bolji rezultati nego 2019. kada se na to pitanje pozitivno izjasnilo 54 posto ispitanih, a nadmašuju i rezultate iz 2018., kada je “da” reklo 68 posto tvrtki.

Inače, prosjek za zemlje srednje i istočne Europe za ovu godinu iznosi 85 posto u pogledu pozitivnog odgovora, a 79 posto za 2019. godinu.

Hrvatska po atraktivnosti osma od 20 zemalja

Hrvatska se i dalje percipira kao prilično atraktivna zemlja za ulaganje među zemljama istočne i srednje Europe, pa tako četvrtu godinu zaredom zauzima osmu poziciju od 20 zemalja, Primjerice, Slovenija je pritom na četvrtom, Mađarska na desetom, Srbija na 11.-om a Bosna i Hercegovina na 17.-om mjestu. Kao najatraktivnije su pak ocijenjene Estonija, Češka i Poljska.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Mišljenja oko trenutne gospodarske situacije u Hrvatskoj su podijeljena – tako sedam posto ispitanih situaciju ocjenjuje “dobrom”, a 43 posto “zadovoljavajućom”, dok pak 50 posto smatra da je loša. No, tu je također prisutan određeni pozitivan trend, s obzirom da je 2019. bilo 61 posto ispitanika koji su se opredijelili za odgovor “loše”.

U tom kontekstu, poduzeća su iznijela bolje prognoze za vlastitu poslovnu situaciju no za situaciju u zemlji, pa ih tako 46 posto svoju poslovnu situaciju ocjenjuje zadovoljavajućom, 44 posto dobrom (u 2019. 27 posto), a tek deset posto lošom.

Oko trećine kompanija već dosegnulo pretkriznu razinu

Na pitanje kako će se razvijati poslovanje njihove tvrtke u odnosu na prethodnu godinu, 50 posto ih je ustvrdilo da će situacija ostati nepromijenjena, 43 posto da će biti bolja, a sedam posto gora.

Nadalje, oko trećine kompanija je izjavilo da je već dosegnulo razinu prije početka pandemije koronavirusa, a 12 posto ih smatra da će to uspjeti do kraja godine. S druge strane, 38 posto kompanija ne očekuje povratak na pretkriznu razinu prije 2022. godine, 14 posto posto ih je reklo 2023. ili kasnije, a dva posto “nikad”.

Većina ispitanika iskazala je određeno zadovoljstvo mjerama Vlade za ublažavanje posljedica koronakrize – na skali od 1-6, šest posto ih je “vrlo zadovoljno”, 23 posto “zadovoljno”, a 30 posto “prosječno zadovoljno”, dok ih je s druge strane 10 posto “vrlo nezadovoljnih”, 11 posto “nezadovoljnih”, a 19 posto “prosječno nezadovoljnih”.

Rad aktualne vlade podjednak broj ispitanika je ocijenio zadovoljavajućim, 42 posto, odnosno lošim, 43 posto, 11 posto ispitanih nije imalo mišljenje, a odgovor “dobar” odabralo ih je četiri posto.

Prosječna ocjena 3,29

Već više godina u istraživanjima su kao najveće slabosti istaknute korupcija i nedovoljna borba protiv nje, netransparentnost javne nabave, pravna nesigurnost, javna administracija i porezno opterećenje, dok se pak kao najveće prednosti Hrvatske navode članstvo u Europskoj uniji, kvalificirana radna snaga, njena produktivnost i motiviranost, a na predstavljanju je apostrofirana i povoljna perspektiva oko uvođenja eura i ulaska u schengenski prostor.

Kada se sagleda 21 aspekt poslovanja u Hrvatskoj uključen u istraživanje, dolazi se do prosječne ocjene od 3,29, što je bolje od 3,55 iz 2019. godine, s obzirom da je jedan bila najbolja, a pet najgora ocjena.

U istraživanju je postavljeno i pitanje o utjecaju nedostatka kvalificirane radne snage na poslovanje tvrtke, pri čemu ih se većina izjasnila da zbog toga moraju odbijati dodatne poslove, smanjuju se i planirana ulaganja, sputavaju se i proizvodni procesi, troškovi za plaće rastu.

No, više od trećine poduzeća, njih 35 posto, računa s većim brojem zaposlenika u 2021. godini, s njih manje 11 posto, dok većina sudionika istraživanja, 53 posto, očekuje da se broj njihovih zaposlenika neće promijeniti u ovoj u usporedbi s 2020. godinom.