Istraživanje provedeno na portalima domosfera.hr i banka.hr o tome koliku bi mjesečnu ratu stambenog kredita građani mogli otplaćivati s obzirom na svoje prihode pokazalo je da bi za stambeni kredit 69 posto građana moglo izdvajati do 2500 kuna mjesečno.

Za orijentaciju, navedeni iznos nešto je manje od polovine prosječne isplaćene neto plaće u Hrvatskoj u siječnju, koja je prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznosila 5553 kune, napominje se u priopćenju. 

U anketi je ponuđeno pet mogućih odgovora, a najveći broj sudionika ankete, njih 37 posto (234), navelo je kako bi za mjesečnu otplatu stambenog kredita mogli izdvojiti od 1500 do 2500 kuna, odnosno između 200 i 325 eura.

Druga su najbrojnija skupina oni koji za tu svrhu iz svojih mjesečnih prihoda mogu izdvojiti još manje. Naime, čak 32 posto anketiranih (202) izjasnilo se kako bi mjesečno mogli otplaćivati maksimalno 1500 kuna.

Proizlazi, dakle, da više od dvije trećine anketiranih građana, odnosno njih 69 posto, ne bi mogli izdržati mjesečnu ratu veću od 325 eura.

Ukupno 18 posto (116) sudionika ankete navelo je da bi mogli otplaćivati mjesečnu ratu od 2500 do 3500 kuna, a za sljedećih sedam posto (42) anketiranih prihvatljiva je mjesečna otplata u iznosu od 3500 do 4500 kuna.

Samo dva posto (15) građana potvrdilo je da bi za stambeni kredit mogli izdvajati od 4500 do 6000 kuna, a ratu veću od 6000 kuna danas može otplaćivati četiri posto anketiranih (njih 28).  

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Kad je pak riječ o stambenim kreditima koji su trenutačno u otplati, prema podacima Zagrebačke banke prosječni mjesečni anuitet stambenog kredita vezanog uz euro danas iznosi oko 2690 kuna.

Iako se potražnja za stambenim kreditima danas, naravno, ne može usporediti s onom iz zlatnog doba od prije nekoliko godina, ipak je ima, a u agencijama za promet nekretninama ističu kako najbolje funkcionira zagrebačko tržište. To potvrđuju i podaci državne Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) prema kojima je od ukupno 237 stanova prodanih u sklopu POS plus programa njih čak 59 posto ili 140 stanova prodano u Zagrebu, navodi se u priopćenju.