Zagrebački potres nije doveo ni do očekivanog pada transakcija nekretnina u Zagrebu, ni do pada cijena, već se dogodilo upravo suprotno – povećali su se i prosječan dnevni broj transakcija i medijalna prodajna cijena stanova, konačno je utvrđeno u Pregledu tržišta nekretnina u Hrvatskoj 2020. , danas predstavljenoj godišnjoj analizi Ekonomskog instituta i Ministarstva graditeljstva.

Otpornost na krizu

Hrvatska regija u kojoj su gotovo svaku drugu nekretninu kupili stranci

Analitičari zaključuju da je potres eventualno promijenio preferencije kupaca koji su možda radije kupovali novije stanove, a takvih je i više na tržištu. Tako je u slučaju Grada Zagreba i Zagrebačke županije i Krapinsko–zagorske županije zabilježeno značajno smanjenje medijalne starosti prodanih stana. No, istodobno je trend pada medijalne starosti i prirodan jer na tržište kontinuirano pristižu i prodaju se novoizgrađeni stanovi, pa bi se moglo raditi i o nastavku prirodnih trendova vezanih uz kontinuiranu ponudu stanova u novogradnji.

Ipak, potresi i pandemija imali su utjecala na tržište nekretnina u Hrvatskoj, pokazalo se. Na tržištu nekretnina u 2020. godini ostvarene su 103.093 kupoprodajne transakcije, što u odnosu na 2019. godinu predstavlja pad od 7,7 posto. Najveći broj transakcija pritom se odnosi na kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta, njih 34.322, što čini 33,3 posto ukupnog broja kupoprodaja. Zatim slijede kupoprodaje stanova/apartmana kojih je ostvareno 23.564, odnosno 22,9 posto od ukupnog broja te kupoprodaje građevinskog zemljišta kojih je zabilježeno 16.215 (15,7 posto ukupno ostvarenih transakcija). Kupoprodajnih transakcija obiteljskih kuća zabilježeno je 13.825, što je činilo 13,4 posto ukupnog broja ostvarenih kupoprodaja na tržištu nekretnina 2019. godine. Usporedbe radi, u prethodne dvije godine, 2018. i 2019. godini na tržištu nekretnina ostvaren je međugodišnji rast broja kupoprodajnih transakcija za 1,4 posto i 6,5 posto.

Istodobno, ukupna vrijednost prodanih nekretnina u 2020. godini iznosila je 40,023 milijarde kuna, što u odnosu na 2019. godinu predstavlja povećanje od 0,5 posto. Prosječna vrijednost nekretnine kojom se trgovalo u 2020. godini iznosila je 388.226 kune, dok je godinu dana ranije iznosila 356.663 kune. Kupoprodajne transakcije nekretnina činile su 11 posto BDP-a 2020. godine, s tim da najznačajniji udio u vrijednosti kupoprodaja na tržištu nekretnina u 2020. godini bilježe stanovi, na koje se odnosi 41,1 posto vrijednosti ugovorenih kupoprodaja, zatim slijede građevinska zemljišta s udjelom od 21,5 posto te obiteljske kuće s udjelom od 19,4 posto. U odnosu na godinu ranije ukupna vrijednost prodanih stanova/ apartmana u 2020. godini smanjila se za 1,2 posto, a poljoprivrednih zemljišta za čak 20,8 posto.