Žetva pšenice u Sjevernoj Makedoniji je pri kraju, a poljoprivrednici i stručnjaci nisu zadovoljni urodom i kvalitetom. Iz Ministarstva poljoprivrede priopćeno je da je požnjeveno 267.000 tona.

U Nacionalnoj federaciji poljoprivrednika, pak, kažu da je količina znatno manja. Ovogodišnji urod neće zadovoljiti domaće potrebe pšenice, pa će se razlika morati nadoknaditi iz uvoza.

No, ono što poljoprivrednike još više muči je niska otkupna cijena. U iščekivanju veće cijene veliki dio požnjevene pšenice ostaje neisporučen u silosima i ambarima.

Potrebe su 320.000 tona
Prof. dr. Dane Bošev, s Instituta za žitarice Fakulteta poljoprivrednih znanosti i prehrane u Skoplju, kaže da su potrebe Makedonije za pšenicom na godišnjoj razini oko 320.000 tona.

“Ove je godine bilo zasijano oko 78.500 hektara, a prema prošlogodišnjem prosječnom urodu od 3400 kg/ha, sada se očekivalo oko 267.000 tona pšenice. Ali ostvarena proizvodnja je, prema neslužbenim informacijama, 200-220 tisuća tona pšenice, i ispod je plana”, upozorava prof. Bošev.

“Prije svega, neki od poljoprivrednika uopće nisu gnojili, a neki su samo prihranjivali, za što je Ministarstvo poljoprivrede osiguralo dio sredstava kroz interventni namjenski fond. Drugo, zbog visokih cijena veliki broj poljoprivrednika ne primjenjuje zaštitu od bolesti.

I treće, među poljoprivrednicima iz središnjeg i istočnog dijela Makedonije, na parcelama na kojima su primijenjene sve mjere, usjevi pšenice su do početka lipnja bili u zadovoljavajućem stanju. Zanimljivo je da su noćne temperature bile dosta niske, a dnevne dosta visoke.

Od početka lipnja, zbog sušnih vjetrova i viših temperatura, pšenica je ubrzano sazrijevala. Pritom su zrna ostala relativno sitna, s malim hektolitrom i lošijim drugim svojstvima brašna (proteini, gluten, energija, otpornost, rastezljivost…).

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

To svakako utječe na niže otkupne cijene. Također, tijekom žetve u pojedinim regijama bile su intenzivne kiše, koje u fazi zrelosti zrna negativno utječu na kvalitetu”, objašnjava prof. Bošev.

Ovisni o nabavnim cijenama
Memet Sinani, član Upravnog odbora Nacionalne federacije poljoprivrednika, kaže da su ove godine površine zasijane pšenicom znatno manje nego prošle, a trenutno se pšenica otkupljuje za 17-19 denara po kilogramu.

“Da bi poljoprivrednik imao profit i da bi ponovno sijao, s obzirom na poskupljenja, realna cijena kilograma trebala bi biti 27-28 denara. Nismo nimalo zadovoljni žetvom i mogu reći da je ovo katastrofa za poljoprivrednike i to će se vidjeti iduće godine kada će biti zasijano znatno manje pšenice. Neki od nas uopće neće prodati, nego će zadržati”, kaže Sinani. Poljoprivrednici su dali prijedlog državi kako riješiti razliku u cijeni.

“Tražimo da država plati razliku u cijeni, plus 25% da poljoprivrednik ima zaradu, ako je prodajna cijena niža od proizvodne, ali to zakonsko pravilo se ne primjenjuje. Tražili smo da država otkupi 40.000 tona pšenice od nas za državne robne rezerve, a ne iz uvoza, ali o tome se još ne raspravlja u Skupštini, nije na dnevnom redu, kako nam je rekao ministar.

Tražimo da se osnuje Interventni fond kojim bi država mogla najprije otkupiti pšenicu, a zatim je prodati mlinarima. Uskoro ćemo vidjeti jasnu sliku”, objašnjava Sinani, a za priopćenje Ministarstva o količini ovogodišnjeg uroda kaže da je “daleko od realne”.

Poljoprivrednici kažu da su neki prinosi ozbiljno podbacili zbog klimatskih promjena, manje gnojiva, kao i zbog slabe suradnje s mlinarima.

“Ove godine bilo je manje prihranjivanja gnojivom zbog njegove pet puta veće cijene u odnosu na prošlu godinu. Neki od većih prodavača gnojiva kažu da su prodali samo 25% količine gnojiva od one koju su prodali u 2021.”, kaže Sinani.

Niska otkupna cijena i skupo gnojivo, kaže, čine sjetvu neisplativom. Ministar poljoprivrede Ljupčo Nikolovski rekao je u ožujku da je 100.000 hektara obradivog zemljišta neiskorišteno, što je oko 20% obradivog zemljišta u Makedoniji, pa će svako poljoprivredno zemljište biti stavljeno u funkciju kako bi se povećala domaća proizvodnja žitarica.

“Ako povećamo proizvodnju za 500 kilograma po hektaru, to je 30.000 tona godišnje, a cilj nam je dugoročno postati uvozno neovisni”, rekao je ministar Nikolovski.

Prema prognozama, sljedeća godina bit će jedna od najtežih u osiguranju dovoljnih količina pšenice, ali makedonske vlasti uvjeravaju da neće biti problema.