Beč je zasigurno jedan od nekolicine europskih gradova koji se isključivo posjećuje radi gastronomije. Bilo da se radi o Wienerschnitzelu, Apfelstrudelu ili Sacher torti, glavni grad nekadašnje Habsburške monarhije oduvijek oduševljava.
Stižem na veličanstveni Stephansplatz točno u 11:25 i prva pomisao: vrijeme je za aperitivo! Spuštajući putnu torbu iz ruke, prilazi mi jedno poznato lice – prijateljica Silvia koja se baš kao i ja našla u Beču na 24 sata. Nakon aperol spritza i kratke šetnje, zaustavljamo se na adresi Bognergasse 5 – i to ne slučajno. Jer tamo se skriva gastronomski dragulj koji bi svakome trebao biti nezaobilazna stanica Beča.
Zum Schwarzen Kameel smatra se institucijom Bečke gastronomije, čija priča započinje još 1618. godine kad je Johan Baptist Cameel kupio prostor u ulici Bognergasse te odlučio otvoriti trgovinu egzotične hrane i začina. Sa svojom radosnom mišlju, trgovinu je nazvao Zum Schwarzen Kameel u prijevodu – crna deva.

Godine 1820. nadograđena je i vinoteka koja je u ponudi imala najprestižnija vina iz cijele Europe. Zapravo, trgovina je uvozila bačve vina te ih odležavala u podrumima na tri etaže prije punjenja u boce i prodaje. Mnogi plemići te ugledni ljudi u društvu započeli su posjećivati Zum Schwarzen Kameel, a 1825. godine stečena je titula snabdjevača kraljevskog suda.
To je bila i omiljena stanica poznatnih umjetnika kao što su slikar Georg Ferdinand Waldmüller ili kompozitori Friedrich August Kanne i Ludwig van Beethoven. Prepričava se da je Georg Ferdinand Waldmüller po dolasku u tavernu najprije posegao za čašom vina, pa zatim za knjigom za crtanje kako bi dovršio zakašnjeli rad, dok je Friedrich August Kanne, kada nebi jeo i pio u prizemlju, pisao i kompozirao na zadnjem katu objekta.
Kuća je 1901. godine obnovljena, a interijer restorana kojeg poznajemo kao danas redizajniran je u Art Nouveau stilu. Nakon Drugog svjetskog rata, u vrijeme velike krize u nabavci hrane i delikatesa, obitelj Friese preuzima restoran kojeg dan danas uspješno vodi. Zapravo je majka trenutačnog vlasnika i maître restorana Petera Friesea ta koja je u izazovno poslijeratno vrijeme bila vrlo maštovita u nabavci lokalnih sastojaka te kreaciji jednostavnih jela kao što su sendviči od crnog kruha.

Zum Schwarzen Kameel ubrzo je postao simbol Beča jer će se ovdje i dan danas stol do stola naći operne pjevačice, filmske zvijezde i odvjetnici ali i vozači taksija, studenti te umjetnici. Bilo da se radi o kraćem jutarnjem susretu uz kavu i sendvič, ručku uz Wienerschnitzel i čašu austrijskog grüner veltlinera ili druženju iza posla – ovo mjesto izraslo je u tradiciju Beča u svim slojevima društva.
Zum Schwarzen Kameel ponosni je član internacionalnog gastronomskog udruženja Chaîne des Rôtisseurs. Uz restoran je s jedne strane naslonjen bar u kojem osim pića možete uživati u mnogobrojnim slasticama kao što su Esterhazy kocke i limun rolade, dok se s druge strane, one kraj samog ulaza, nalazi fantastičan deli shop u kojem osim sendviča možete pronaći sireve, domaće marmelade i začine.
Zum Schwarzen Kameel uz klasičnu bečku gastronomiju, raspolaže s vrlo opsežnom vinskom kartom austrijskih vinarija te onih glasovitih svjetskih. Osoblje je vrlo ugodno i čak kada je velika gužva, osobito u vrijeme ručka, potrudit će se smjestiti vas za stol. Stoga bi rezervacija svakako bila poželjna.
Preporuka za probati:
• Wiener schnitzel (Bečka šnicla)
• Tafelspitz (Kuhana govedina s povrćem)
• Marillenpalatschinken (Palačinke sa marelicama)