Otkako je prije nešto više od mjesec dana Zdenko Duka izabran za predsjednika Hrvatskog novinarskog društva imao je nekoliko istupa i javnih apela, no vjerojatno najznačajniji bio je prošlog tjedna na primanju za predstavnike medija u Uredu predsjednika Republike. Duka je tada kritički govorio o situaciji u medijima ustvrdivši da novinari nalikuju birokratima od kojih se traži poslušnost poslodavcima. Rekao je i da kod većine vlasnika medija novinarsko pravo na vlastito mišljenje ne prolazi, zbog čega ima mnogo autocenzure, a upozorio je i na utjecaj oglašivača na medijski sadržaj. Dok je Duka to govorio, iza njegovih leđa Ivo Pukanić i neki njegovi suradnici kreveljili su se i pokušali ostale oko sebe uvjeriti da novi predsjednik HND-a govori gluposti, a vlasnik Nacionala posvetio mu je i svoju posljednju kolumnu tvrdeći da je Duka govorio malo, ali glupo, da je nekompetentan govoriti o problemima novinara i izdavača i tome slično.
– Cijelo sam vrijeme u novinarskoj struci i u njoj namjeravam i ostati. Moj zadatak kao predsjednika HND-a je da branim novinarsku struku i činit ću to dok god sam predsjednik. Pukanić je trenutno vlasnik i novinarstvom se bavi tek pišući kolumne. Koliko se on kao nakladnik miješa u uređivanje svog lista druga je stvar, ali njegovo je ‘novinarstvo’ zapravo sve više reketarenje. Ljude za koje on misli da su mu stali na žulj napada iz broja u broj, nedavno je glorificirao i objavio tajno snimljeni razgovor policajca Krunoslava Fabera i sestre Gordane Getoš. Jasno je da nije novinar, nego netko drugi snimao taj razgovor.

Trebaju li novinari zaista biti protiv snimanja razgovora kojima se razotkrivaju neke krupne stvari?
– U principu ne ako se radi o stvarima značajnima za javnost. Ovo navodim kao primjer jer smatram da se Nacional često bavi ljudima za koje Pukanić ima nekog računa da ih prikaže u negativnom svjetlu.

U svom ste govoru kod predsjednika Mesića upozorili na nedostatak slobode novinara zbog utjecaja oglašivača i kapitala u medijima. Mislite li doista da su novinari danas manje slobodni nego prije petnaestak godina?
– Sloboda medija je veća nego prije. Sve se može objaviti, samo je pitanje tko objavljuje. Prije petnaestak godina to su mogli samo neki listovi poput Ferala, Novog lista, Globusa… No čini mi se da je danas položaj novinara sve skučeniji. Prije smo mi novinari i urednici imali posla samo s politikom, a danas su to ipak različiti interesi vlasnika. Tržište je preobilno, što pokazuju i završni računi iz pretprošle godine prema kojima je većina medija u gubitku. Smanjenje PDV-a na novine je dobra beneficija za vlasnike i mi to apsolutno podržavamo, no najviše me zanima kako se novinari osjećaju.

Jeste li detektirali gdje novinari imaju najviše problema?
– Čini mi se da je najviše profesionalnih problema tamo gdje su vlasnici najjači. Najveći vlasnici imaju i najveći dijapazon svojih interesa. Dva su najveća, s jedne strane EPH, a s druge Styria. To je naša realnost koja će se vrlo teško promijeniti. Možda bi bilo dobro da u igru uđe i neki treći vlasnik, pa makar i slabiji.

Vi ste zaposlenik Novog lista, koji bi u ovom slučaju mogao biti “ovaj treći”. Kako se nosite s problemom sukoba interesa kad zastupate ovakve stavove kao predsjednik HND-a?
– U Večernjem listu sam bio 15 godina, u Jutarnjem listu skoro devet, a zadnjih godinu i pol dana sam u Novom listu. Načelno mi se to može prigovoriti, ali mislim da bi predsjednik HND-a trebao biti u jačoj poziciji od drugih. Ako on ne može kritizirati, drugi će moći još manje. I da sam u EPH-u mislim da bih kao predsjednik HND-a mogao reći da neke stvari za novinare tamo nisu dobre.

Što mislite o stanju na još uvijek moćnom HRT-u, koji posljednjih mjeseci prolazi kroz izuzetno teško razdoblje?
– Nažalost, i ja mislim da prolazi kroz teško razdoblje. Iako je još uvijek najgledaniji, gledanost HTV-a pada. Osim toga, izbor svih ljudi koji vode televiziju bio je legalan, ali znamo da je bilo dosta kontroverzi oko pojedinih urednika što je destabiliziralo situaciju na HTV-u. Bili su tu i izbori koji su također doprinijeli tome. Glavni urednici birali su se neposredno prije izbora što je uvijek riskantno, a naročito u ovoj hrvatskoj situaciji koja još nije posve depolitizirana.

Nakon što ste za predsjednika HND-a izabrani samo s jednim glasom više od vašeg protukandidata, pojavio se zahtjev za sazivanjem nove izborne skupštine. Je li HND odlučio što će s tim zahtjevom?
– Središnji odbor bi trebao donijeti odluku, a on će se konstituirati za tjedan dana. Mislim da ćemo na prvoj sjednici raspravljati o tom zahtjevu. Izvršni odbor o tome je raspravljao i proslijedio zahtjev Središnjem odboru praktički bez stava.

Na posljednjoj Skupštini HND-a bilo je jasno da veliki dio sudionika želi promjene unutar HND-a. Postoji glasilo koje je takvo kakvo je, internetsku stranicu HND-a bolje je ne otvarati, samo društvo je tromo… sve je suprotno od onoga kako bi trebalo biti. Kako ćete to promijeniti?
– To je možda najteži problem. Na skupštini su se pojavili i mnogi mladi novinari, a što u radu bude sudjelovalo više mladih ljudi, bit će manje tromosti ove organizacije koja jest tromija nego što bi smjela biti. Društvo treba demetropolizirati i već smo krenuli u tom smjeru. Bit je u tome da mladi i oni koji očekuju od HND-a da ih štiti i bori se za njihova profesionalna prava vide da se u Društvu događaju pozitivne stvari i da nisu jedini motiv za članstvo izvjesne materijalne privilegije. Htio bih da mladi novinari shvate da je ovo mjesto s kojeg im je moguće pomoći. Želja mi je da ljudi koji ovdje rade budu brži i efikasniji. Inače, ove godine je reizbor glavnog tajnika i glavnog urednika našeg lista Novinar.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Kakvu korist ima mladi novinar od HND-a, osim da može kupiti neki automobil pet posto jeftinije?
– HND se kani izboriti da se počne primjenjivati Zakon o medijima u segmentu statuta medijskih kuća. Novinari moraju biti i ti koji imaju pravo sudjelovati u unutarredakcijskoj demokraciji, davati i svoje mišljenje o urednicima. Što više oživi novinarsku atmosferu u redakcijama, HND će biti privlačniji.

Ne bih volio vidjeti Šešelja nasuprot hrvatskom novinaru

Ovih dana su tenzije dodatno porasle zbog gostovanja Zmage Jelinčiča u emisiji “Nedjeljom u dva”. Ima li u Hrvatskoj medijskog prostora za ljude poput njega?
– Ta emisija me nije zanimala jer znam što Jelinčič misli. On ipak nije u slovenskoj politici toliko relevantan iako je na posljednjim izborima dobio više nego ikad i popularnost mu očito raste. Mislim da moramo imati snage prikazati skoro sve. Sigurno da ne bih rado vidio ratnog zločinca Šešelja nasuprot nekog našeg novinara. Ali na javnoj televiziji ne smije biti zabranjenih tema, ovisi kako novinar vodi razgovor.

HRT je napravila intervju s Kadijevićem i čak platila za njega nekoliko tisuća eura…
– Evo, vidimo da se on još nije prikazao. Znači postoji izvjesno skanjivanje i strah od toga.