Ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijač u razgovoru za Poslovni dnevnik komentira zahtjeve sindikata koji traže ukidanje povlaštenih i dužnosničkih mirovina te izjednačavanje prava starih i novih umirovljenika, a Vladu poziva da bez odgode započne proces rasterećenja gospodarstva.

Hoće li HUP podržati sindikalne zahtjeve?
– Ovo pitanje nije u fokusu zanimanja gospodarske zajednice stoga se HUP nema posebno namjeru miješati u te rasprave. No, podržavamo doprojektiranje reforme mirovinskog sustava kojim bi se unijelo više pravičnosti u određena rješenja i ispravile anomalije koje su nastale. Generalno govoreći, mirovinska reforma je efikasno i uspješno provedena, a svi trebamo voditi računa o tome da sustav počiva na modelu generacijske solidarnosti koji ne može biti vječan. Pored očekivanja od države, treba i na osobnoj razini pronalaziti mehanizme za zaštitu kvalitetnog statusa u starosti koje pružaju razni vidovi štednje.

Što kažete na najavu ministra financija Šukera o tome da Vlada razmišlja smanjiti doprinose na plaće?
– Iako se radi o skromnoj najavi, to je dobra vijest za poduzetnike. Ako u Ministarstvu financija misle da postoji prostor da se to dogodi, HUP će ih ohrabriti da se s time ne čeka da prođu izbori. Doprinosi na plaće su budžetski prihodi koji direktno opterećuju cijenu rada i ruše konkuretnost hrvatskog gospodarstva. Želimo vjerovati da će u skoroj budućnosti Vlada započeti proces rasterećenja gospodarstva, a to bi bio prekid višegodišnje prakse dubokog zadiranja u financijski sustav poduzetništva i financijskog pritiska na gospodarstvo od strane države i lokalne samouprave.

Dokle su došli razgovori s Vladom o ukidanju dijela parafiskalnih nameta. Govorimo o 80 vrsta naknada i doprinosa kojima je 2005. uzeto 5 milijardi kuna privredi?
– Na posljednjem sastanku s premijerom Sanaderom ponovo smo otvorili to pitanje. Da bi se kvalitetno pristupilo ozbiljnijem načinu rješavanja tog problema potrebno je napraviti cjelovit uvid u šumu parafiskalnih nameta. Dogovoreno je da će Ministarstvo financija formirati radnu skupinu i napraviti registar tih nameta kako bi se sustavno pratilo što se sve generirano kao dodatni nameti poduzetništvu. Koliko je to ozbiljna stvar svjedoče primjeri koje nam stalno javljaju poduzetnici s terena. Zakon o financiranju vodnog gospodarstva mijenjan je 2005., a tako je poskupjela naknada za slivne vode od tri i do sedam puta. Kao primjer navodim tvrtku iz Vinkovaca koja je tu naknadu preklani platila 16 tisuća kuna, lani je platila 44 tisuće kuna, a onima koji su imali trošak do sto tisuća kuna to se popelo na 700 tisuća kuna. Ne vidimo više način na koji poduzetnici mogu ugraditi u svoje poslovanje golem porast nameta. Mnogi više nemaju unutarnjih rezervi da to financiraju, pa se kod njih otvara pitanje opstanka a ne podizanja vlastite konkurentnosti.

Kad treba početi oporezivati kapitalnu dobit i što mislite o prijedlogu predsjednika Mesića da se visokom stopom oporezuje nasljeđivanje velikog kapitala?
– Pojedinačni izleti u porezni sustav koji političarima u određenim trenucima postaju atraktivni nisu produktivni za reformu poreznog sustava. Svaki čas čuje se neki novi prijedlog, a koliko god bio kvalitetan treba ga sagledavati u odnosu na ciljeve. Prijedlog oporezivanja nasljedstava bogatstava, osim što otvara pitanje provedbe, nejasan je i zbog svrhe. Je li mu svrha punjenje proračuna ili penalizacija stanja, što je granica bogatstva, tko će to utvrditi i reći da je tako, a na kraju krajeva kod nas se plaća porez na nasljeđe osim kod prvog nasljednog reda. Porez na kapitalnu dobit trebat ćemo uvesti kad uđemo u EU, no tu su otvorena pitanja hoćemo li zahvatiti u imovinu, transakcije i (ili) štednju. Sadrži ga i prijedlog poreznih promjena HUP-a kojem je cilj pojednostavljenje.

Što kažete na najave sindikata da će izaći na izbore i boriti se za prava radnika politikom?
– Svakom je u ovoj zemlji dozvoljeno baviti se politikom, no držimo da bi to mogao biti i znak sindikalne slabosti i pokazatelj stanja da ne mogu kroz sindikalnu borbu ostvariti ciljeve zbog kojih postoje.