Prema najnovijim podacima Eurostata, samo 2,8% mladih između 18 – 24 godine u Hrvatskoj napuštaju formalno obrazovanje i usavršavanje, po čemu smo najbolji u EU. Kako možemo protumačiti taj uspjeh, da li su doista mladi u Hrvatskoj toliko 'uspješni' u školovanju, upitali smo Anu Skledar Matijević, prodekanica za nastavu Veleučilišta Baltazar Zaprešić. "Ova brojka zaista jest pohvalna, no ne proizlazi samo iz velike želje za znanjem, nego iz činjenice da mladi teško pronalaze zaposlenje, a viši stupanj obrazovanja omogućuje im veću konkurentnost na tržištu rada.

S druge strane, dulje školovanje odgađa osamostaljivanje, tj. produljuje boravak u roditeljskom domu, što je za mnoge mlade bez prihoda, u nedostatku adekvatnoga zaposlenja, jedino rješenje. Ono što zabrinjava jest da velik broj mladih po završetku školovanja i dalje ne uspijeva naći posao u Hrvatskoj te razmišlja o odlasku u inozemstvo", upozorava Ana Skledar Matijević. Prodekanica za nastavu i predavačica na RIT-u Croatia, Irena Guszak Cerovečki, naglašava da se ovdje govori o sustavu koji se percipira kao 'besplatan' pa podatke o tome kako maleni postotak mladih napušta formalno obrazovanje moramo ukrstiti i s podacima o tome koliko u prosjeku traje studiranje.  

Besplatno školovanje
"Bilo bi interesantno istražiti tu korelaciju – utječe li percepcija i mogućnost 'besplatnog' studiranja u kombinaciji s problemima (ne)zaposlenosti mladih na to da ti isti mladi ne žure s diplomiranjem?", pita se prodekanica za nastavu RIT-a Croatia. Inina direktorica Upravljanja i razvoja ljudskih resursa, Vladimira Senčar Perkov, ističe kako je uspješno završavanje obrazovnih programa svakako optimističan podatak te da vjeruje da, između ostalog, u Hrvatskoj imamo kvalitetan i angažiran obrazovni kadar te da sami profesori svojim osobnim zalaganjem uvelike utječu na ovaj trend."U Ini već nekoliko godina provodimo projekt 'Najmentorica/Najprofesor/ica', u okviru kojega studenti nominiraju srednjoškolskog profesora ili profesoricu koji su u njima probudili želju za učenjem i napredovanjem, usadili im ljubav prema prirodnim znanostima te utjecali na njihov daljnji odabir profesionalnog usmjerenja. 

Vjerujem da kroz inicijative poput ove, ali i ostale projekte koje provodimo, a namijenjeni su mladima, kao kompanija doprinosimo tom pozitivnom trendu. Osim toga, s veseljem primjećujem jačanje kulture školovanja i cjeloživotnog obrazovanja te razumijevanja važnosti znanja i stručnosti u Hrvatskoj", kaže Vladimira Senčar Perkov. S druge strane, gledajući Eurostatova izvješća, zabrinjavajući je podatak da svaka treća mlada osoba stara između 20 i 24 godine (19,6%) u Hrvatskoj nije zaposlena, ne školuje se ili stažira, po čemu smo ispod prosjeka EU, točnije u njegovom donjem domu.

Naučiti ih kritičkom razmišljanju
Koji je glavni uzrok tomu i što bi se trebalo napraviti da se te brojke poprave, pojasnila nam je Irena Guszak Cerovečki.

"Mislim da trebamo razgovarati o kvaliteti obrazovnog sustava, o (ne)adekvatnoj pripremljenosti studenata za tržište rada, o potrebi da reforma provede temeljito kroz sva područja obrazovanja, da mladim ljudima pružimo pravu podršku u tome da kroz učenje upoznaju sebe i svoje talente, nauče razmišljati kritički i postavljati prava pitanja, a ne prihvaćati svaku informaciju koju pronađu na internetu kao istinitu i (jedino) rješenje problema. O tome bismo trebali razgovarati. I ne samo razgovarati, nego konačno i djelovati, jer ne samo da na mladima ostaje budućnost i država, već se ulaganje u te ljude automatski odražava na stanje gospodarstva države. Kvalitetno (cjeloživotno) obrazovanje stvarat će stručnjake koji su ovom društvu itekako potrebni", ističe prodekanica za nastavu RIT-a Croatia. Svoje viđenje, gledano sa strane poslodavaca, dala je i Vladimira Senčar Perkov iz Ine. 

Kurikulum uskladiti s potrebama
"Uzroke je uvijek nezahvalno komentirati u kontekstu statističkih podataka, ali kad je riječ o nezaposlenosti mladih ljudi, razmišljam o nužnosti nadogradnje strategije školstva, većem fokusu na prirodne i tehničke znanosti, dobroj analizi potreba kompetencija u modernom gospodarstvu te usklađivanju obrazovnog kurikuluma sa strategijom i stvarnim potrebama", kaže Vladimira Senčar Perkov i nadodaje kako se poslodavci bore s izazovnim statistikama i kroz pozitivne inicijative strateških suradnji s visokoobrazovnim ustanovama pokušavaju provesti implementaciju gospodarstveno važnih znanja u obrazovne programe. "Upravo Ina već godinama adresira ova pitanja kroz suradnju s fakultetima i studentskim udrugama, ali i projektima koji potiču zapošljavanje mladih. Sukladno poslovnoj strategiji, jedno od važnijih područja u radu Ininih ljudskih resursa jest privlačenje mladih ljudi s potencijalom i ulaganje u njih", kaže Inina direktorica Upravljanja i razvoja ljudskih resursa.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

A koliko je samoj državi stalo do obrazovanja, možda se najbolje može vidjeti po tome koliko ulaže u njega. Eurostat je proveo istraživanje o tome koliko pojedine članice Europske unije ulažu u obrazovanje. Prema njemu, Hrvatska je ulaže oko 4,7 posto BDP-a, što je blizu prosjeka EU koji iznosi 4,9 posto. Međutim, kad se pogleda koliko svaka država ulaže po glavi stanovnika, Hrvatske je s 494 eura bolja jedino od Rumunjske (248 eura) i Bugarske (250 eura). Mogu li te brojke biti više, je li problem u odnosu državne vlasti prema obrazovanju ili je to naprosto hrvatska (ekonomska) realnost, upitali smo za mišljenje Irenu Guszak Cerovečki.

"Iako za interpretaciju ovih podataka treba detaljnija analiza, može se krenuti od činjenice da Hrvatska ne samo da u obrazovanje ne ulaže dovoljno, nego još uvijek ne provodi reformu koja je sustavu i, važnije, društvu, prijeko potrebna. Ako i promatramo izdvajanja za obrazovanje, vrlo je važno razgovarati i o vrstama troškova. Drugim riječima – na što država najviše troši kada je riječ o obrazovanju – jer to, između ostalog, također utječe na kvalitetu obrazovnog sustava. Konačno, kad svemu tome pridodamo podatke Eurostata koje prenose mediji, kao da u, primjerice, slučaju javnog reda i sigurnosti te obrane Hrvatska ulaže iznad prosjeka zemalja članica EU, potom opet ispod prosjeka kad je u pitanju zdravlje – možemo vidjeti kakvi su nam prioriteti po pitanju državnih investicija", zaključuje prodekanica za nastavu i predavačica RIT-a Croatia.