Do problema u privatizacijama u Hrvatskoj dolazi zbog manjka institucionalnog rješenja kojim se na nacionalnoj razini i u odnosu na privatizacijske ciljeve određuje uloga sindikata u procesu privatizacije državnih kompanija o čemu ću izlagati na predstojećoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća! To je za Poslovni dnevnik izjavio predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak kojeg je, kako se čini, na to potaknuo kritički stav koji prevladava među poslodavcima u pogledu neadekvatne uloge sindikata u recentnim privatizacijama, a kulminaciju predstavlja slučaj još jednog propalog pokušaja privitizacije Karlovačke industrije mlijeka u kojem HUP-ovci drže da je Polančec u pravu. Rješenje kojim se može suzbiti svaki privatizacijski debakl, pa i onaj kad sindikati uvjetuju privatizacijski natječaj čime tjeraju ozbiljne investitore, netransparetni interesi i korupcija te fluidna privatizacija, prema Kuštraku, pripremila je bivša Vlada po modelu Irske gdje su na nacionalnom nivou u više navrata socijalni partneri sklapali socijalni sporazum u svezi privatizacija. “Hrvatska nema, a bilo bi jako dobro da ima, socijalni sporazum koji regulira treba li sindikat sudjelovati u privatizacijskom procesu. Takav se sporazum sklapa na nacionalnoj razini, primjerice na razini GSV-a, a utvrđuje je li u privatizaciji neke tvrtke cilj namicanje novca državnom proračunu, pa onda nema uopće mjesta sindikatima ili je cilj očuvanje radnih mjesta što ih uključuje u određenoj formi. Irci su u posljednjih petnaest godina imali pet takvih sporazuma kojima su definirali ključne točke o kojima bi bilo dobro postići konsenzus. Taj mi se put čini mnogo boljim nego da jedan genijalac napravi takav Zakon o privatizaciji s kojim će svi biti zadovoljni”, objašnjava Kuštrak. Šef poslodavaca tako najavljuje da će već u ponedjeljak na stotoj sjednici GSV-a, mada će biti u svečarskom tonu, potaknuti raspravu o potrebi da se uredi uloga sindikata u predstojećim privatizacijama koje čeka oko stotinu tvrtki u većinskom vlasništvu države. “Generalno gledajući, nije dobro da sindikat na ovaj način sudjeluje u odlučivanju u privatizaciji, a KIM je loš primjer sindikalnog sudjelovanja u privatizaciji. Prije svega zato što to nije institucionalno riješeno, drugo, sindikat predstavlja svoje članove, a ne sve zaposlenike i treće, to bi eventualno imalo logike ako bi dio tog kapitala bio namjenjen za prodaju zaposlenicima što nije bio slučaj.

Sagledavajući učešće sindikata u privatizacijama ispada da bi svi stockholderi u Hrvatskoj, uključujući poslodavce i konkurenciju, trebali na neki način u njoj sudjelovati i dati svoje mišljenje. To je nakaradno, a tim više što su i KIM i većina tvrtki koje država treba privatizirati s raznih aspekata jako problematične. Ulogu sindikata u privatizacijama treba institucionalno riješiti uključujući i pitanje njihove reprezantivnosti pošto u mnogim slučajevima ne predstavljaju ni 50 posto zaposlenika te s ozbirom na to da u nekim tvrtkama djeluje više sindikata“, zaključuje Kuštrak. Poslodavci će, dakle, ponuditi socijalnim partnerima irski model po kojem socijalni partneri sklapaju sporazum kojim se sprječava da se u pojedinačnim privatizacijama naknadno otvaraju problamatične teme, a o tome se za Poslovni dnevnik iznosi načelno pozitivan stav Ozren Matijašević, sindikalni član Upravnog odbora HFP-a. ”Podržat ću ideju da socijalni partneri reguliraju institucionalni okvir putem socijalnog sporazuma i da se sindikati kao socijalni partner u određenom poduzeću unutar tog okvira, ni više ni manje od njega, izbore za prava radnika“, kaže Matijašević. U konkretnom slučaju koji može prerasti u okidač da se ta pitanja konačno urede, Kuštrak daje za pravo potzpredsjedniku Vlade za gospodarstvo Damiru Polančecu koji je sudjelovao u tri natječaja za privatizaciju KIM-a, a nakon što su svi propali optužuje za neuspjeh sindikate. ”Inače Polančenca ne branim, ali u slučaju KIM-a sasvim je u pravu”, kaže Kuštrak. Polančecove tvrdnje da za KIM nije kriv on, nego sindikati potkrijepljene su argumentima vezanim uz aktivnosti sindikata koje su bile kontraproduktivne za privatizaciju KIM-a. Navodeći kako je pune dvije godine imao sluha za zahtjeve sindikalista i radnika Polančec tvrdi da su oni, sindikalisti i radnici, otjerali sve prave ulagače inzistiranjem na rigidnim uvjetima. Matijašević objašnjava da Polančec pokušava odgovornost sa sebe i kolega ministara u UO HFP-a prebaciti na radnike i sindikate što je, kaže, izvan pameti jer je za stradanje KIM-a kriv rat, a onda kriminalna privatizacija gdje je Kutle tu tvrtku zloupotrijebio i bacio na prosjački štap.

“Tvrtka se uspjela konsolidirati, ali zbog toga što je upala u gospodarske poteškoće krenuo je pokušaj privatizacije, pa su se sindikati i radničko vijeće postavili na zadnje noge inzistirajući sa svojim zahtjevima da djelatnost tvrtke, radna mjesta i kooperanti ne budu upitni”, kaže Matijašević. To što ni Lura ni Vindija ni bilo koji drugi ozbiljni igrač u mliječnom biznisu nisu dali ponude za KIM u trećem natječaju, a očigledno je da bi Fondu rado vidjeli njihove ponude, čini se rezultatom Vladine politike popuštanja sindikatima. Danas se Polančec žali na loš ishod iako je do njega došlo zbog popuštanja zahtjevima sindikata i njihovom utjecaju na poslovodnu politiku potencijalnog ulagača što, potvrđuje se to, negativno djeluje na ozbiljne strateške partnere. No, od negativnog iskustva Vlade i sindikata s privatizacijom KIM-a moglo bi biti koristi ako se u odnosu na predstojeće privatizacije definira optimalna uloga sindikata u gabaritima u kojima bi zadržali utjecaj samo na zaštitu radničkih prava, a što poslodavci upravo predlažu. Premda je i premijeru Sanaderu vjerojatno jasno da se uloga sindikata mora svesti na pravu mjeru kako bi se isključili kontraproduktivni učinci kod predstojećih privatizacija, Kuštrak procjenjuje da je tajming za zaokret loš s obzirom na skorašnje izbore. “Bivša Vlada imala je namjeru to urediti socijalnim sporazumom, ali nije uspjela doći do konsenzusa, pa je to propalo. Ova Vlada nije ništa pokušavala u tom smislu, pa možda bude treća sreća za Vladu koja uskoro bude izabrana. S obzirom da smo pred izborima takav socijalni sporazum nije moguće sada sklopiti, ali na početku mandata iduće Vlade to bi bilo vrlo korisno”, zaključuje Kuštrak.