Agencija za privredne registre lani je registrirala oko 11 tisuća novih gospodarskih društava i 45 tisuća novih preduzetnika, a u prva četiri ovogodišnja mjeseca četiri tisuće gospodarskih društava i 13 tisuća poduzetnika. Veliki broj novoosnovanih malih i srednjih poduzeća temelji se na spoznaji da ona ostvaruju najveću profitabilnost. Do toga se došlo na temelju ostvarene dobiti u ukupnom prihodu, što je realizirana u trgovini, prerađvačkoj djelatnosti i građevinarstvu. Srbija se iz grupe zemalja sa usporenim napretkom u tranziciji, u razdoblju od 2002. do 2005 godine, svrstala u tranzicijske zemlje s brzim razvojem, ali je 2005. godine došlo do blage stagnacije u odnosu na 2003. godinu. Razvoj malih i srednjih preduzeća (MSP) doživljava se kao najbrži i najjeftiniji put razvoja nacionalne ekonomije jer predstavlja okosnicu gospodarstva zemalja u tranziciji. Razvoj MSP u Srbiji pomogla je i talijanska vlada sa 18 milijuna eura. Udio MSP u ukupnom broju gospodarskih subjekata veći je od 99 posto, a u pogledu broja zaposlenih iznosi oko 60 posto. U Srbiji se sve više koriste iskustva Španjolske i Italije koje su svoje ekonomske teškoće rješavale razvojem malih i srednjih poduzeća. Pomanjkanje novca nadoknađuje se kreditnim linijama uz potporu Europske agencija za rekonstrukciju (EAR), Europske investicijske banke (EIB), Vlade Italije, njemačke banke KFW, čime se kompenziraju skupi krediti poslovnih banaka.

Krediti se odobravaju u iznosu od 20 do 200 tisuća eura, s kamatom od 7,99 do 9,49 posto i rokom otplate od 5 godina. Nedavno je u Srbiji osnovana kancelarija Europskog fonda za jugoistočnu Europu (EFSE), koji će kreditirati mala i srednja preduzeća i davati mikrokredite za domaćinstva. Sektoru MSP za financiranje projekata stoji na raspolaganju ograničen broj ponuda kreditnih linija. U Fondu za razvoj republike Srbije postoje povoljne kreditne linije za investicije i poduzetnike, koje se plasiraju iz fondova. Od prošle godine uvedeni su mikrokrediti za nezaposlene, za start up i za programe koji se realiziraju na nerazvijenim područjima. Ove linije se financiraju iz sredstava nacionalnog investicijskog plana. To su ujedno i najpovoljniji krediti na financijskom tržištu, a mogu ih, uz različite limite, koristiiti poduzetnici i MSP. Na republičkoj razini postoji jamstveni fond koji preuzima dio rizika odobrenih bankarskih kredita. Osim toga, preko Nacionalne službe za zapošljavanje plasiraju se subvencije za samozapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta. Riječ je o skromnim iznosima, koji ne pokrivaju potrebe i zanimanje za osnivanje MSP i u započinjanju poduzetničke djelatnosti. Prema kazivanju Milene Vasić, konzalting menadžera za analitiku i statistiku pri Republičkoj agenciji za MSP, u prerađivačkoj djelatnosti preovladava proizvodnja kemijskih proizvoda, prehrambena oblast, izrada raznovrsne robe od plastike, te drvoprerađivačka proizvodnja. Poduzetnici se najčešće odlučuju na otvaranje prodavaonica mješovitom robom, trafika, restorana, pekara, taksija, salone za uljepšavanje, te knjigoodstvene i kolzanting usluge. Unatoč buma novih MSP i poduzetničke djelatnosti, još ima zapreka koje usporavaju osnivanje MSP-a. Rezultati provedene ankete pokazuju da su ograničenja sadržana u visokim doprinosima, kompliciranoj proceduru, te radu inspekcijskih organa koji je previše birokratiziran i podložan korupciji. U pogledu regionalnog razmještaja MSP i radnji prednjači Beograd u kojemu se nalazi 23,5 posto, a slijede južnobački okrug sa 10, srijemski i zlatiborski sa pet, a na začelju su borski i zaječarski sa 1,3, te pirotski sa 0,6 posto.