U biznis vezan uz sanaciju opasnog i komunalnog otpada Srbija do 2014. godine namjerava investirati najmanje četiri milijarde eura. Najavio je to srpski ministar zaštite životne sredine Aleksandar Popović u utorak na skupu održanom u Beogradu na inicijativu Končara, Ine i Croatia osiguranja, a u organizaciji Hrvatskog poslovnog kluba (HPK) koji okuplja predstavnike stotinjak hrvatskih tvrtki što posluju na tržištu susjedne države.

Otvorena vrata
Popović je nekoliko puta izravno naglasio da “aktualna desničarska Vlada Srbije apsolutno vjeruje u liberalizaciju tržišta pa su hrvatskim tvrtkama vrata susjedne države širom otvorena i kao izvođačima i kao investitorima”. Stanje u zemlji zapušteno je dijelom zbog naslijeđa, dijelom zbog akcija NATO-a, pojasnio je i ponovio da su hrvatske tvrtke s iskustvom na zbrinjavanju otpada dobrodošle s obzirom da službene procjene spominju 180 samo komunalnih deponija, što zasigurno ne odgovara istini: Češka je uoči ulaska u EU evidentirala 1000 deponija. Hrvatski poslovni klub u utorak je okupio više od 150 predstavnika, što hrvatskih tvrtki koje već posluju na srpskom tržištu ili tek namjeravaju pokrenuti biznis, što lokalnih gospodarstvenika koji su prethodno održali i niz bilateralnih razgovora. “Činjenica da su poziv, uz jake gospodarske snage, prihvatila i dva ministra (uz Popovića na skupu je aktivnu ulogu imao i Radomir Naumov, ministar rudarstva i energetike) najbolje potvrđuje uspjeh skupa”, kratko je, ne skrivajući zadovoljstvo, događaj u Hayattu prokomentirao Krunoskav Bešvir, predsjednik HPK-a.
Premda su prošla tek tri mjeseca kako je HPK-a službeno registriran angažman je sve veći. Ambicije su, napominje Bešvir, postati mjestom gdje će hrvatske tvrtke, koje žele poslovati u Srbiji, moći dobiti od savjeta do institucionalne potpore za rješavanje eventualnih problema, ali i da sa sličnim detaljima stoje na usluzi i srpskim poduzećima koje pak interesira tržište Hrvatske.
Ministar Naumov zadovoljan je dosadašnjom suradnjom dviju država u oblasti energetike i uvjeren da će, dva projekta značajna i za širu regionalnu razinu, naftovod od rumunjske Konstance do Trsta te plinovod na pravcu Dimitrovgrad-Dupnica, za obje zemlje donijeti novi stupanj dugoročne energetske sigurnosti te da će se i neka, već godinama otvorena pitanja, uskoro riješiti na obostrano zadovoljstvo.
Međutim, optimizam s ministrom Naumovim u segmentu “otvorenih” pitanja baš ne dijeli Rikard Klobučar, direktor Ine Beograd. Objašnjava da od 2000. kada je Ina tužila Srbiju što je prodala njezinu imovinu (186 crpki, pet velikih skladišta te brojne poslovne i stambene nekretnine) ruskoj tvrtki Lukoil, traje šutnja. Tužba stoji na Vrhovnom trgovačkom sudu Srbije. Dok traje muk srpskog pravosuđa Ini su vezane ruke, ne može zahtjev dignuti na međunarodnu razinu, a radi se o šteti procijenjenoj na najmanje 500 milijuna dolara.
Riječi Naumova Klobučar isčitava tek kao uvodnu najavu da se politika možda ipak odlučila uplesti u cijeli slučaj te pogurati “prebijanje” dugova. Problem će i na taj način biti teško rješiv jer potraživanja srpske strane daleko su manja, radi se o tridesetak benzinskih crpki plus imovina koja se procjenjuje na još 7-8 milijuna dolara.

Tržište goriva
Ina je, osim toga, veoma zainteresirana za liberalizaciju tržišta naftnim derivatima. Valjanost uredbe, kojom Vlada Srbije ograničava uvoz, istječe 30. lipnja, a tržištu kronično nedostaje derivata posebno onih više kvalitete pa se u Ini nadaju novim velikim poslovima, ukine li se ta zabrana uvoza. Đuro Horvat, direktor tvrtke Tehnix iz Donjeg Kraljevca koja u svibnju otvara vlastitu tvrtku u Beogradu, a proizvodi opremu za pročišćavanje vode te reciklažu smeća smatra da komplementarna hrvatsko-srpska poduzeća imaju veliki potencijal za zajednički nastup na trećim tržištima, posebno u Rusiji. Iz opširnog izlaganja Vinka Mladinea, direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, o dosadašnjim postignućima u Hrvatskoj na saniranju otpada, uzvanicima sa srpske strane na večeri HPK-a, sustav depozita na povrat pet ambalaže učinio se kao rješenje koje je moguće efikasno preslikati u kratkom roku i na njihovu prostoru.

Milenijum otvara srpsko tržište za Croatia osiguranje

Kupnja Milenijum osiguranja 2003. bila je puni pogodak, smatra Davorin Prpić, član uprave CO. Ocjenjuje da uz potporu matice i Croatia lloyda Milenijum ima šansu za brzi rast što najbolje povrđuje podatak da je 2005. donijela premiju sedam puta veću od one ostvarene samo godinu dana prije.
Strateški plan je, kažu u CO, pokušati u portfelj Milenijuma dobiti osiguranje imovine te ostalih vrijednosti prioritetno hrvatskih tvrtki koje posluju u Srbiji, ali i domaćih poduzeća na tom tržištu.
Iako prošlogodišnji premijski prihod iznosi samo 3,5 milijuna eura Milenijum, posebno nakon što ove godine uz njih stane Croatia lloyd, ima izvrsnu osnovu da se ubrzo pozicionira kao četvrti osiguravatelj među ukupnom konkurencijom na tržištu Srbije, najavljuje direktor Veljko Knežević. Sa 100.000 aktivnih osiguranja drže oko pet posto srpskog tržišta, a prije nego ih je CO uzela imali su tek 0,05 posto. Likvidacija šteta nagodbom u roku od 24 sata (godinu su zaključili sa 195 šteta) i poštivanje svih zakonskih okvira (prvo su društvo kojemu je Narodna banka Srbije izdala dozvolu za rad nakon upravo provedenog nadzora svih osiguravatelja) momenti su po kojima ih sve više cijene i klijenti i struka na svim razinama, ističe Knežević.

Snažan prodor Podravke

Ulazak hrvatskih tvrtki na tržište Srbije više je ovisan o strategiji svakog poduzeća nego o bilo kakvoj opstrukciji srpske strane, tvrdi Bešvir i potkrepljuje to podacima Podravke u Srbiji, gdje je inače direktor. Kroz pet minulih godina ostvarili su veće stope rasta nego matica na domaćem tržištu. Lani su imali 30 posto bolji učinak nego godinu prije, a za prva tri mjeseca ove godine čak 50 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
I dok su za prihod u 2005. (iznosio je 156 milijuna kuna) više zaslužni Nestle proizvodi koje su distribuirali, Bešvir vjeruje da će Vegeta, juhe i dječja hrana, najtraženiji Podravkini proizvodi u Srbiji, ove godine dosegnuti promet vrijedan najmanje 100 milijuna kuna.

Hrvatski izvoz rastao 33,8 posto

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Prema podacima Hrvatske godpodarske komore izvoz u SiCG tijekom 2005. godine dostigao je vrijednost od 393,5 milijuna USD i bio 33,8 posto bolji nego godinu prije dok je uvoz iznosio 168,9 milijuna dolara, odnosno 19,9 posto veći u odnosu na trošak iz prethodne godine. U razdoblju od 1993. do kraja rujna 2005. Hrvatska je u SiCG investirala ukupno 175,2 milijuna USD što je 10,87 posto svih hrvatskih investicija kroz to razdoblje.