Očekivano, najviše buke proizvode prometnice na kojima je dopuštena najveća brzina u gradu, a na drugom se mjestu nalaze prometnice kojima prometuju tramvaji.
Kada se govori o lokaciji, razina buke je za mnoge od presudne važnosti jer većina ne želi živjeti na prebučnim lokacijama.
Kako navodi portal Bauštela , najveću buku u Zagrebu uzrokuje cestovni promet, zatim željeznički, a na posljednjem se mjestu nalazi industrijska buka. Ipak, industrijski su pogoni u većini slučajeva izolirani od stambenih objekata. Zagrebački tramvaj (ZET) također se svrstava u cestovni promet.
Kada se govori o lokaciji, razina buke je za mnoge od presudne važnosti jer većina ne želi živjeti na prebučnim lokacijama.
Kako navodi portal Bauštela , najveću buku u Zagrebu uzrokuje cestovni promet, zatim željeznički, a na posljednjem se mjestu nalazi industrijska buka. Ipak, industrijski su pogoni u većini slučajeva izolirani od stambenih objekata. Zagrebački tramvaj (ZET) također se svrstava u cestovni promet.
Očekivano, najviše buke proizvode prometnice na kojima je dopuštena najveća brzina u gradu, a na drugom se mjestu nalaze prometnice kojima prometuju tramvaji.
U zapadnom dijelu Zagreba najveću buku stvaraju prometnice: Zagrebačka avenija i Ilica-Aleja Bolonje. Zagrebačka avenija-Slavonska avenija je najveća zagrebačka prometnica koja spaja istočnu i zapadnu stranu grada, a uz to se direktno povezuje s autocestama A3 i A4 na istoku i A1 i A2 na zapadu.
U smjeru sjever-jug najbučnije su prometnice Zagrebačka cesta, Škorpikova, Selska i Savska. Savska je specifična i po tome što njenom trasom prolazi nekoliko tramvajskih linija.
Centar Zagreba najviše karakteriziraju tramvajske linije, širim centrom Zagreba prolaze apsolutno sve ZET-ove linije. Najprometnije lokacije u smjeru istok-zapad su Vukovarska ulica i Zeleni val, dok su u smjeru sjever-jug najprometnije Savska i Držićeva ulica te Radnička cesta.
Na istoku grada najbučnije su prometnice Slavonska avenija, Branimirova ulica i Maksimirska ulica koja postaje Avenija Dubrava.
Zagreb zasigurno nije poznat kao grad željezničkog prometa, a najveću buku stvaraju teretni vlakovi. Bauštela.hr pojašnjava:
‘Od istoka prolazi uz Branimirovu ulicu, preko Glavnog kolodvora do Zapadnog, pa se spaja na Aleju Bolonje. U smjeru juga se odvaja kod Botaničkog vrta i prati Savsku cestu do ‘Hendriksovog mosta’ gdje ulazi u Novi Zagreb pa nastavlja južno gdje se odvaja na jugoistok i jugozapad i stvara oblik zagrebačkog kvarta zvanog ‘Trokut’. Jedna ruta ide prema Slavoniji, a druga ide prema moru.’
Akcijski plan upravljanja bukom u Zagrebu do 2023. usvojio je pokojni gradonačelnik Bandić 2018., a područja s najvećom bukom možete provjeriti na kartama.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu