Ovogodišnji “16. međunarodni sajam Sport i nautika”, koji se od 21. do 25. veljače održava na Zagrebačkom velesajmu, po svim je pokazateljima najbolji nautički sajam ne samo u Zagrebu, već i u regiji. Predviđa se da će sajamske paviljone tradicionalno pretvorene u lučice s usidrenom flotom plovila svih vrsta i dimenzija u pet dana posjetiti oko 30.000 ljudi. Neki će kupiti željenu brodicu, jahtu, gliser ili pak ronilačko odijelo, nautičku opremu te znatno jeftiniju – inače prilično skupu – odjeću svjetski poznatih odjevnih marki za nautičare. Sajam se, kaže nam voditelj projekta Zoran Ušurić iz Zagrebačkog velesajma, potvrdio kao nezaobilazni vodeći poslovni i marketinški događaj sportsko-nautičke branše u zemljama jugoistočne Europe na kojem se okupljaju proizvođači i zastupnici najuglednijih svjetskih marki sportskih i nautičkih proizvoda. “Sajam Sport i nautika renomirani je međunarodni sajam što se potvrđuje članstvom u UFI-ju, Uniji međunarodnih sajmova, i IFBSO-u, Međunarodnom udruženju organizatora nautičkih sajmova sa sjedištem u Londonu”, kaže Ušurić. Na sajmu je predstavljena bogata ponuda brodova, brodske opreme, motora, pribora, nautičke odjeće i obuće, sportske opreme, a prezentirana je i škola jedrenja, ronjenja te nautički turizam. U deset paviljona Zagrebačkog velesajma izlaže se više od 500 izlagača iz 34 zemlje na 20 tisuća četvornih metara. Među bogatom sajamskom ponudom valja istaknuti ovogodišnje nastupe domaćih brodograditelja koji su 2006. zabilježili najproduktivniju poslovnu godinu od samostalnosti države. Dugogodišnji izlagači izložit će plovila prikazana i na ovogodišnjem nautičkom sajmu u Düsseldorfu. Pičuljan Marine, čiji je vlasnik Romano Pičuljan koji je i predsjednik Udruge hrvatske nautičke brodogradnje, izložit će modele RAB 720 i RAB 830, zadarski Adex modele Adex 25 i 29, kao i novi model 7,5 metarskog glisera, dok će tvrtka Reful izložiti četiri nova modela. Posjetitelji su razgledavali i najnovije proizvode Sas Vektora, Graše, Tušeka i Kvarnera, a po prvi put na Sajmu svoje su proizvode izložile i tvrtke Inoplast te Kvarnerplastika.

Među brojnim svjetski poznatim modelima plovila posjetitelji imaju priliku vidjeti hrvatsku premijeru 12 metarske jahte Fairline 38, dok ih u paviljonima 7, 10 i 10a očekuju novi modeli poznatih svjetskih proizvođača Benetau, Jenneau, Rodman i slovenskog Elana. Cijene najskupljih modela premašuju pola milijuna eura. Točnije, najskuplje plovilo, model jahte Alegria kanadske tvrtke Doral dug 15,9 metara, vrijedi 644.702 eura bez PDV-a, dok najbrža jurilica na sajmu, 12 metarski gliser 38 ZR američkog proizvođača Donzi, koji razvija brzinu od 100 milja po satu (mph) ili 163 km/h, vrijedi 440.000 dolara + PDV. Oba ta modela definitivno su najatraktivnija na sajmu, a izložena su na štandu Pavić Yachtinga čiji nam direktor Tomislav Pavić otkriva kako je brzi Donzi prodan još u utorak, dan prije početka sajma! Radi se, kaže nam Pavić, o poznatoj domaćoj osobi čije nam ime na njegovo ili njezino inzistiranje nije smio otkriti. Upravo zato Donzi više nije bio dostupan za “detaljno razgledavanje”. “Što se tiče Alegrie, već smo danas imali par upita, no je li to ozbiljno ili samo neobavezno raspitivanje, nikada ne možete znati. Inače, ovako velik brod nikada nije bio izložen na sajmu u Zagrebu, a hoćemo li ga uspjeti prodati ili ne, zaista ne mogu predvidjeti. Nekada najskuplje plovilo kupi čovjek kojemu na prvi pogled ne bih dao ni katalog u ruke, a nekada je to sasvim drugačije. Dogovoriš sve s ozbiljnim poslovnim čovjekom i misliš da si ga prodao, da potom shvatiš kako ga zapravo nisi prodao”, kaže Pavić te otkriva da se na sajmovima brod teško prodaje.

“U četiri godine koliko radim, Donzi 38 ZR mi je prvo plovilo koje sam prodao baš na sajmu. Izjave kako svi prodaju sve – nisu istinite, jer jedno je ako imaš sreće pa prodaš brod kojeg si izložio na sajmu. To je zapravo brod prodan prije sajma, a ne na sajmu. Jer, tko god daje malo više novca, neće ga kupiti kao cipele u dućanu, a sajamska prodaja upravo je takva. Stoga se može kazati da se ovdje sklapaju poznanstva i dogovaraju poslovi, ali tvrdnja da se prodaju brodovi, baš i ne stoji”, tvrdi Pavić prepričavajući vlastita iskustva. Hrvoje Balaško iz tvrtke AVC Boats, koja se bavi prodajom i održavanjem motornih brodova, kaže da je zanimanje za nautiku u Hrvatskoj sve veće. “Kupuje se sve više i traže se sve veći brodovi. Posao se povećao za 20 posto, što je izvrsno nakon toliko godina recesije”, kaže Balaško koji hrvatsku proizvodnju brodova ipak drži još uvijek nedovoljno razvijenom u odnosu na zapadnoeuropske zemlje. “Primjerice, u Italiji je uz malu brodogradnju vezano 100.000 radnih mjesta, dok je kod nas, po mojoj gruboj procjeni, taj broj ne prelazi niti 500. Tako da tu ima puno mjesta za daljnji rast jer imamo jeftiniju radnu snagu koja itekako dobro zna svoj posao”, zaključuje Balaško. Ove godine Hrvatska je zemlja partner na nautičkom sajmu Grand Pavois koji se održava od 19. do 24. rujna u La Rochellu.

Kalafati na Sajmu grade drvenu gajetu

Posjetitelji Sajma po prvi put imaju priliku uživo prisustvovati gradnji drvenog broda – betinske gajete. Vrhunski kalafati otoka Murtera pod vodstvom brodograditelja Ante Fržopa tijekom svih pet dana trajanja sajma grade originalan tip drvene gajete na tradicionalan način uz upotrebu starih alata. Vještina je to koja se stoljećima prenosi s koljena na koljena, objašnjava nam šjor Fržop, čuvajući na taj način drevnu tradiciju gradnje drvenih brodova od zaborava i izumiranja.

Kristijan Curavić napada rekord u disciplini Apnea Static, ili znanom kao ‘statično ronjenje’

Proslavljeni hrvatski rekorder u ronjenju na dah, Krapljanin Kristijan Curavić koji drži i svjetski rekord u disciplini constant weight extreme, odnosno pod ledom (51 metar dubine u moru Sjevernog pola), danas će u malom bazenu pokušati oboriti nacionalni rekord u disciplini Apnea Static (statično ronjenje). Hrvatski je rekord 6:23 minuta, a Curavić ne želi otkriti koliko će minuta on izdržati, govoreći tek da je “sve poviše 6:23 dobro”. Inače, Curavić će u Hrvatskoj na četiri lokacije (Zagreb, Split, Krapanj i Šibenik) otvoriti školu ronjenja. “Curavić diving Academy” polaznicima će nuditi učenje ronjenja s bocama, open water, dubinskog ronjenja i ronjenja na dah. Što se posljednje discipline tiče, Curavić će polaznicima nuditi učenje sve tri poddiscipline među kojima je i No limits koju je proslavio Luc Besson poznatim filmom iz 80-ih “Big Blue”. “Sjedište će biti u Marini Frapa, surađivat ćemo s agencijama diljem svijeta i organizirati tjedne ronjenja po svijetu. No, cilj mi je od ronjenja u Hrvatskoj napraviti cjelogodišnji, a ne sezonski sport”, kazuje nam Curavić.

poslovna prednost

Više nije dovoljno biti jeftin: Tvrtke koje znaju pokazati što rade imaju prednost

Usavršavanje

Više od diplome: zašto se iskusni stručnjaci vraćaju na FER?