Nikad se nije govorilo o ukidanju, nego o restrukturiranju, istaknuo je danas glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman na saborskom Odboru za medije, koji je raspravljao o najavi ukidanja 11 HRT-ovih dopisništava.

"Obveza je Hrvatske radio-televizije da provodi Ugovor s Vladom i zakone i ne pada joj na pamet dovoditi to u pitanje", rekao je Radman, poručujući da će HRT ispunjavati sve svoje javne funkcije.

Restrukturiranje će, najavio je, obuhvatiti cjelokupnu organizacijsku strukturu, uslijedit će značajne investicije, posebno u modernizaciju tehnologije, a kreće se od dopisništava jer su učinici tog posla najvidljiviji upravo u dopisništvima.

Radman je naveo da je u 11 dopisništava, koja se zatvaraju, od 51 zaposlenika svega 14 novinara. Plan je da ostane između 20 i 25 dopisnika opremljenih najsuvremenijom tehnologijom koji bi proizvodili za sve medijske platforme.

Istaknuo je kako su Silvije Tomašević i Željko Korpar primjer novinara koji mogu proizvesti televizijski i tekstualni sadržaj koji se može višestruko koristiti.

"Nema riječi da se HRT povlači s terena", izričit je glavni ravnatelj, odgovarajući na zamjerke da će se gašenjem malih dopisništava informacije centralizirati, odnosno da će HRT emitirati samo vijesti iz Zagreba, a o ostalim sredinama izvještavati prigodničarski i u slučajevima ekscesa.

U HDZ-u nisu protiv restrukturiranja, no pitaju zar se mora krenuti baš od malih dopisništava. Neka dopisništva godišnje pošalju po 500 do 600 priloga, kaže Jasen Mesić, koji se zanima i koliku će uštedu donijeti ukidanje, tko će provoditi natječaje za nove dopisnike, kako će se provesti javna nabava za tehnologiju.

Program u Zagrebu radi 774 ljudi, a u ostatku Hrvatske 576, navodi Sunčana Glavak (HDZ) i poručuje da je nedopustivo marginalizirati pojedne krajeve. Zabrinjavajuće je, kaže, da se najviše građana žali na uređivačku politiku, netočne, nepotpune i pristrane informacije, što smatra pokazateljima koje treba raspraviti.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Predsjednik Odbora, laburist Branko Vukšić suglasan je da je na HRT-u previše zaposlenih, ali i smatra da u rezanju ne treba početi od dopisništava i novinara, nego od administracije, novinara koje s Prisavljem veže samo plaća, te s brojnim savjetnicima.

Zamjera što nema cjelovitog prikaza stanja na HRT-u i tvrdi da javnom televizijom vlada strah, da se ljudi boje, a da svega toga prije nije bilo.

Članovi Odbora iz vladajuće koalicije pokazali su razumjevanje za planirano restrukturiranje.

Šime Lučin (SDP) kaže kako nema ambiciju voditi poslovnu i uređivačku politiku HRT-a, a Odboru predbacuje da se u mandatu najviše bavio HRT-om, ali ne i meritumom stvari. Odbor, kaže, nije tu da bi rješavao radne sporove i pritužbe djelatnika HRT-a.

Stabilno financijsko poslovanje i proizvodnja javno vrijednih sadržaja, elemnti su koji zanimaju Davora Bernardića (SDP), koji na ukidanje dopisništava gleda kao na unutarnju stvar kuće. Davoru Tomiću (SDP) prilično su sumnjive namjere HDZ-a kojemu predbacuje umreženost i pita koji će slijedeći stožer osnovati.

Radman je odbacio prozivke da ignorira Odbor, napominjući da nije izostao ni s jednog sastanka na koji je pozvan.

Naveo je i kako je u posljednje vrijeme bilo više istupa u javnosti predsjednika i članova Odbora o stanju na HRT-u u kojima se spominjalo i njega osobno, ocijenivši da su ti istupi bili posve neprimjereni, omalovažavajući, pa čak i s elementima govora mržnje. "Ne mogu to prihvatiti, ako se bude ponavljalo bit ću prisiljen tražiti pravnu zaštitu", najavio je glavni ravnatelj HRT-a, poručujući zastupnicima da je uvijek otvoren za dijalog i davanje službenih informacija.