Jedan od najgorljivijih promicatelja i fanova batate na hrvatskoj gastronomskoj sceni je Branko Ognjenović, izbornik hrvatske kuharske reprezentacije i šef kuhinje u zagrebačkom restoranu Bon Appetit. Chef Branko tvrdi kako iznimno cijeni batatu zbog njene široke mogućnosti primjene u gastronomiji. “Koristim lišće, korijen i pravim brašno od batate. Najveći izazov mi je je njihov slatkasti okus, volim ga kombinirati s mesnim jelima, pa čak i s ribom. Rezultati su odlični”, objašnjava Ognjenović. Dodaje kako ima iznimno široku upotrebu u kulinarstvu jer se od nje mogu praviti mnoga jela – od čipsa do kolača. Koristi i griz od batate za pravljenje njoka, jer mu daje veliku mogućnost kreacije. “Peče se kraće nego obični krumpir te se mora paziti da se ne prepeče, no jednostavno ga je umotati u pancetu i ispeći na roštilju, a i posuti po salati”, nadodaje Ognjenović.

Povijest duga 10.000 godina
Slatki krumpir vrlo je hranjiva namirnica, jednostavna za pripremu, odličnog okusa i iznimno upotrebljiva na bilo kojem jelovniku. Ipak, podcijenjen je i zanemaren. Domovina slatkog krumpira je Srednja Amerika i jedna je od čovjeku najranije poznatih vrsta povrća. Ljudi su ih jeli još u prapovijesti, o čemu svjedoče ostaci slatkog krumpira od prije deset tisuća godina pronađeni u špiljama Perua. Američki Indijanci iz Louisiane uzgajali su ga još 1540-ih. Na svom prvom putovanju u “Zapadnu Indiju” Kristofor Kolumbo otkrio je različite namirnice koje je nosio u Španjolsku, a među njima bila je i batata. Uskoro nakon toga Španjolci su je izvozili u Europu, mnogogdje je slatki krumpir postao nezaobilazan dio prehrane. Danas su glavni proizvođači batate Kina, Indonezija, Vijetnam, Japan, Indija i Uganda. Izgled slatkog krumpira razlikuje se od podvrste do podvrste, ali dvije najčešće su žuti, koji je suši, s korom bež boje, i narančasti, u kojem ima više vode, koji je slađi i s crvenkastom korom. U kulinarstvu se koriste mladi listovi, vršci biljke i zadebljanja korijena koja se često pogreškom nazivaju gomoljima.

Upotreba u kulinarstvu
Po nutritivnim vrijednostima, batata zaslužuje visoko mjesto. Sadrži visoki udio vitamina A (beta karotena), čak do 1700 puta više nego običan krumpir. Ujedno je značajan izvor vitamina E i C, antioksidansa, a sadrži i tri puta više fitosterola od običnog krumpira. Fitosteroli su biljne kemikalije koje snizuju povišenu razinu kolesterola u krvi. Slatki krumpir je i odlična namirnica za sportaše, kao i za dijabetičare jer pomaže stabiliziranje razine šećera u krvi. Batata se jede kuhana ili pečena. Preporučuje se i kuhanje na pari zbog očuvanja okusa i arome te vitamina, minerala i snage antioksidansa. Nije ga potrebno soliti jer je bogat mineralima i doslovno slastan. Pečena: Ogulite je, posložite na lim za pečenje te stavite u pećnicu na temperaturu od 200°C 50-60 minuta. Ako su plodovi veliki, može potrajati i duže. Slatki krumpir vrlo je ukusan i stoga ne treba dodavati začine. Drugi način je da ogulite batatu i izrežete je na kriške. Dodajte repičino ulje i stavite je na lagano nauljen lim za pečenje. Pecite na 200°C oko 30 do 35 minuta. Na pari: Možete ih oguliti, ali ne morate. Izrežite batatu na 1,5 cm debele ploške i stavite ih u košaru (od metala ili bambusa) iznad lonca punog vode. Pokrijte i pustite da zakuha. Zatim smanjite temperaturu i kuhajte dodatnih 7 do 10 minuta. Pirjani: Ogulite batate, nasjeckajte ih na kocke te ih stavite u tavu s malo ulja i pirjajte na visokoj temperaturi uz često miješanje dok ne omekšaju, oko 10 do 12 minuta, po potrebi podlijevajte vodom. Neobrađen: Slatki krumpirmožete koristiti nasjeckan ili nariban kao dodatak salatama. Također se može koristiti kao dekoracija na juhama.