Odluka o održavanju predsjedničkih izbora 20. siječnja mogla bi dovesti do razvrgnuća koalicije Demokratske stranke predsjednika države Borisa Tadića i Demokratske stranke Srbije premijera Vojislava Koštunice. DSS zamjera predsjedniku parlamenta Oliveru Duliću, članu DS-a, što je raspisao izbore bez obavljenih konzultacija u vladajućoj koaliciji. Miloš Aligrudić, šef poslaničkog kluba DSS-a u parlamentu, zatražio je od Dulića da povuče odluku, napominjući kako je ona protivna Ustavu zemlje. U DS-u očekuju da DSS podrži ponovni izbor Tadića za predsjednika Srbije jer je Koštunica izabran za premijera uz potporu DS-a. U DSS-u, međutim, najavljuju bojkot predsjedničkih izbora, što je u DS-u shvaćeno kao davanje posredne potpore Tomislavu Nikoliću, zamjeniku predsjednika Srpske radikalne stranke. Spekulira se i o mogućnosti da DSS, zajedno s radikalima, izglasa nepovjerenje Oliveru Duliću, što bi još više produbilo političku krizu u kojoj se Srbija sada nalazi. Dragoslav Mićunović, predsjednik političkog odbora DS-a, izjavio je da će u slučaju bojkota predsjedničkih izbora DSS-a doći do pada sadašnje vlade, jer će DS osporiti premijersku funkciju Koštunice. Zbog narušenih odnosa među koalicijskim partnerima prijeti produbljivanje krize, pa osim predsjedničkih može doći i do održavanja parlamentarnih izbora. U spekulacije prema kojima bi Koštunica ostao premijer dobivanjem potpore radikala malo tko vjeruje, jer u SRS-u nisu zaboravili premijerov manevar kad je samo poslije tri dana funkciju predsjednika parlamenta morao napustiti Nikolić nakon što su mu poslanici iz redova DSS-a otkazali potporu i priklonili se DS-u. Konačni stav DSS-a bit će poznat poslije 19. prosinca, odnosno nakon što bude održana rasprava u Vijeću sigurnosti UN-a o statusu Kosova. Inicijativu DS-a za održavanjem prdsjedničkih izbora DSS osporava već više od tri mjeseca, tražeći da se oni održe tek nakon što bude poznat status Kosova, na što u DS-u ne pristaju, jer procjenjuju da Tadić ima veće izgleda na pobjedu prije odlučivanja o konačnom statusu Kosova.

Isto gledište ima i EU, koja će se o Kosovu izjasniti tek poslije održavanja izbora u Srbiji. Na taj način nastoje se umanjiti izgledi Nikoliću da bude izabran za predsjednika, što bi Srbiju odvelo u izolaciju, a to je suprotno stajališta EU koja je pokazala spremnost za brži put Srbije u EU. Premijer Koštinuca je tu ponudu ocijenio uvredljivom, uz objašnjenje kako Srbija kani ući u Europu samo s Kosovom u svojem sastavu. I drugi članovi vlade, poput ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića i vicepremijera Božidara Đelića, iznose slična mišljenja, ali su oni namijenjeni domaćoj javnosti. DS, za razliku od DSS-a, ne misli odstupiti od ulaska u EU smatrajući to prioritetnim ciljem Srbije. Čak 70 posto anketiranih građana izjasnilo se za ulazak u EU, a 20 posto smatra da u EU treba ući i bez Kosova. Vlada je 11. prosinca osnovala svoj ured u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, što je od strane UNMIK-a ocijenjeno suprotnim Rezoluciji 1244. U tom potezu je prepoznana nakana vlade da nakon proglašenja neovisnosti Kosova uspostavi kontrolu nad sjevernim dijelom pokrajine u kojem živi većinsko stanovništvo srpske nacionalnosti. To praktično vodi podjeli Kosova, a prema reagiranjima u svijetu čini se kako je međunarodna zajednica spremna prihvatiti sadašnje stanje.