Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Predsjednički izbori u Srbiji ipak će se održati prije rješenja Kosova

Autor: Rato Petković
14. prosinac 2007. u 06:30
Podijeli članak —

DSS-ovci tvrde da je odluku o izborima DS donio bez prethodne konzultacije s koalicijskim partnerima

Prema odluci predsjednika parlamenta Olivera Dulića, izbori za predsjednika Srbije održat će se 20. siječnja. Iako se pretpostavljalo da će taj dan biti izborni, Dulićeva odluka najviše je iznenadila Demokratsku stranku Srbije (DSS) premijera Vojislava Koštunice, koalicijskog partnera Demokratske stranke (DS), predsjednika Borisa Tadića, s kojima ta stranka obnaša vlast. Raspisivanje predsjedničkih izbora stavilo je u drugi plan i razmatranje proračuna koji po zakonu treba biti usvojen do 15. prosinca. Prema riječima Mirka Cvetkovića, ministra financija, važno je usvojiti proračun do konca godine kako bi se izbjegla primjena privremenih mjera.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Izvješće posredničke trojke
Miloš Aligrudić, šef poslaničkog kluba DSS-a, izjavio je kako je odluka donijeta bez prethodne konzultacije s koalicijskim partnerima, uz napomenu kako ona ipak neće ugroziti rad parlamenta i vlade. DSS će se o postupku Dulića, člana DS-a, izjasniti poslije 19. prosinca, odnosno nakon što u Vijeće sigurnosti UN-a toga dana bude razmatrano izvješće posredničke trojke o neuspjelom ishodu pregovora Beograda i Prištine o statusu Kosova. Službe vlade Srbije, koje vodi generalni tajnik vlade Dejan Mihajlov, član DSS-a, smatraju odluku o raspisivanje predsjedničkih izbora protivustavnom, jer još nisu stupili na snagu zakoni (o vojsci i obrani, vanjskim poslovima, službama sigurnosti, izboru i ovlastima predsjednika države), koje je parlament usvojio, a predstavljaju uvjet za održavanje predsjedničkih izbora. Iz takvog stava može se izvesti zaključak što o raspisivanju izbora misli premijer Koštunica. Vicepremijer Božidar Đelić, član DS-a, smatra kako koalicijski partneri nisu iznevjereni, jer je, prema njegovim riječima, dogovoreno da se odluka o raspisivanju predsjedničkih izbora donese poslije 10. prosinca, što je Dulić poštovao. U priopćenju kabineta predsjednika Tadića potvrđuje se da je odluka o održavanju predsjedničkih izbora donijeta prema dogovoru, uz napomenu da njome nije prekršen Ustav zemlje. Jednostrani Dulićev potez, kojeg je povukao u dosluhu s predsjednikom Tadićem, nametnuo je pitanje što će se dogoditi s koalicijom koja obnaša vlast. Prema riječima Velimira Ilića, predsjednika Nove Srbije, čija je stranka u koaliciji s DSS-om, raspisivanje izbora nalaže preispitivanje odnosa među koalicijskim partnerima. U javnosti je rasprostranjeno uvjerenje da što Ilić glasno izgovara to Koštunica potajno misli. To je razlog što se analitičari više bave pitanjem što će se dogoditi s vladom nego analizom predstojećih predsjedničkih izbora. Po mnogima, raspisivanje izbora bez prethodne suglasnosti s DSS-om stvorilo je velike pukotine među koalicijskim partnerima, što bi moglo izazvati krizu vlade i parlamenta. Liberalno-demokatska partija, čiji će lider Čedomir Jovanović sudjelovati u utrci za predsjedničkom funkcijom, predlaže da se zajedno s predsjedničkima održe i parlamentarni izbori. Ta stranka zagovara formiranje parlamentarne većine koja je naklonjena provođenju europske orijentacije Srbije, za razliku od DSS-a čiji je čelnik Koštunica izjavio kako Srbija ne kani ući u EU bez Kosova u njezinu sastavu. Za DSS, koja se oslanja na potporu Rusije, od bitne je važnosti kakvu će odluku donijeti Savjet sigurnosti UN o Kosovu, odnosno hoće li Kosovo prijeći u “dvorište” EU, koja bi od UMNIK-a preuzela kontrolu u toj pokrajini. Stav premijera Koštunice je da EU ne može preuzeti tu ulogu bez prethodne promjene Rezolucije 1244.

Prema odluci predsjednika parlamenta Olivera Dulića, izbori za predsjednika Srbije održat će se 20. siječnja. Iako se pretpostavljalo da će taj dan biti izborni, Dulićeva odluka najviše je iznenadila Demokratsku stranku Srbije (DSS) premijera Vojislava Koštunice, koalicijskog partnera Demokratske stranke (DS), predsjednika Borisa Tadića, s kojima ta stranka obnaša vlast. Raspisivanje predsjedničkih izbora stavilo je u drugi plan i razmatranje proračuna koji po zakonu treba biti usvojen do 15. prosinca. Prema riječima Mirka Cvetkovića, ministra financija, važno je usvojiti proračun do konca godine kako bi se izbjegla primjena privremenih mjera.

Izvješće posredničke trojke
Miloš Aligrudić, šef poslaničkog kluba DSS-a, izjavio je kako je odluka donijeta bez prethodne konzultacije s koalicijskim partnerima, uz napomenu kako ona ipak neće ugroziti rad parlamenta i vlade. DSS će se o postupku Dulića, člana DS-a, izjasniti poslije 19. prosinca, odnosno nakon što u Vijeće sigurnosti UN-a toga dana bude razmatrano izvješće posredničke trojke o neuspjelom ishodu pregovora Beograda i Prištine o statusu Kosova. Službe vlade Srbije, koje vodi generalni tajnik vlade Dejan Mihajlov, član DSS-a, smatraju odluku o raspisivanje predsjedničkih izbora protivustavnom, jer još nisu stupili na snagu zakoni (o vojsci i obrani, vanjskim poslovima, službama sigurnosti, izboru i ovlastima predsjednika države), koje je parlament usvojio, a predstavljaju uvjet za održavanje predsjedničkih izbora. Iz takvog stava može se izvesti zaključak što o raspisivanju izbora misli premijer Koštunica. Vicepremijer Božidar Đelić, član DS-a, smatra kako koalicijski partneri nisu iznevjereni, jer je, prema njegovim riječima, dogovoreno da se odluka o raspisivanju predsjedničkih izbora donese poslije 10. prosinca, što je Dulić poštovao. U priopćenju kabineta predsjednika Tadića potvrđuje se da je odluka o održavanju predsjedničkih izbora donijeta prema dogovoru, uz napomenu da njome nije prekršen Ustav zemlje. Jednostrani Dulićev potez, kojeg je povukao u dosluhu s predsjednikom Tadićem, nametnuo je pitanje što će se dogoditi s koalicijom koja obnaša vlast. Prema riječima Velimira Ilića, predsjednika Nove Srbije, čija je stranka u koaliciji s DSS-om, raspisivanje izbora nalaže preispitivanje odnosa među koalicijskim partnerima. U javnosti je rasprostranjeno uvjerenje da što Ilić glasno izgovara to Koštunica potajno misli. To je razlog što se analitičari više bave pitanjem što će se dogoditi s vladom nego analizom predstojećih predsjedničkih izbora. Po mnogima, raspisivanje izbora bez prethodne suglasnosti s DSS-om stvorilo je velike pukotine među koalicijskim partnerima, što bi moglo izazvati krizu vlade i parlamenta. Liberalno-demokatska partija, čiji će lider Čedomir Jovanović sudjelovati u utrci za predsjedničkom funkcijom, predlaže da se zajedno s predsjedničkima održe i parlamentarni izbori. Ta stranka zagovara formiranje parlamentarne većine koja je naklonjena provođenju europske orijentacije Srbije, za razliku od DSS-a čiji je čelnik Koštunica izjavio kako Srbija ne kani ući u EU bez Kosova u njezinu sastavu. Za DSS, koja se oslanja na potporu Rusije, od bitne je važnosti kakvu će odluku donijeti Savjet sigurnosti UN o Kosovu, odnosno hoće li Kosovo prijeći u “dvorište” EU, koja bi od UMNIK-a preuzela kontrolu u toj pokrajini. Stav premijera Koštunice je da EU ne može preuzeti tu ulogu bez prethodne promjene Rezolucije 1244.




Potpora Rusije
Za Srpsku radikalnu stranku odluka da se predsjednički izbori održe 20. siječnja ne predstavlja iznenađenje. Prema kazivanju zamjenika predsjednika te stranke Tomislava Nikolića, za kojeg se smatra da će biti glavni takmac Borisu Tadiću u predsjedničkim izborima, SRS spremno dočekuje izbore. Njihov glavni predizborni adut je započeto suđenje Vojislavu Šešelju, predsjedniku SRS-a pred sudom u Den Haagu, čiji snimak u večernjim satima u cijelosti prikazuje RTS na drugom programu. Osim Tadića, Nikolića i Jovanovića, sudjelovanje za izbor predsjednika države najavili su Ilić, Ištvan Pastor, kojega zajednički kandidiraju četiri stranke vojvođanskih Mađara, i Milutin Mrkonjić iz Socijalističke partije.

Izborna kampanja od danas do 17. siječnja u ponoć

Izborna kampanja za predsjedničke izbore u Srbiji počela je danas i trajat će do 17. siječnja u ponoć, odnosno 36 dana. Odluka o raspisivanju izbora objavljena je u Službenom glasniku s datumom 12. prosinca, što znači da političke stranke, koalicije stranaka i grupe građana već mogu predlagati kandidate. Za podnošenje kandidature potrebno je da je potpisima ovjerenima kod suda i da je podrži najmanje 10.000 birača, a svaki birač može podržati samo jednog kandidata. Prijedlog kandidata treba biti dostavljen Republičkoj izbornoj komisiji najkasnije 20 dana prije izbora. Redni broj kandidata utvrđuje se ždrijebom.

Autor: Rato Petković
14. prosinac 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close