Zoološki vrtovi na zlu su glasu među radikalnim ljubiteljima životinja, koji prigovaraju na svakom izvlačenju zvijeri iz njihova prirodnog okruženja. S druge strane u pristojnijim zoološkim vrtovima životinje su zaštićenije i uhranjenije nego u divljini. Dokaz je duži prosječni životni vijek u zatočeništvu za gotovo svaku vrstu.

Umjetna okruženja služe i u konzervacijske svrhe, pa su zoološki vrtovi utočište za brojne vrste koje su u prirodi ugrožene ili pred istrebljenjem. Nekad trofejni lov, a danas krivolov sveo je, primjerice, tigrove na samo 3500 jedinki u divljini, u zatočeništvu samo u SAD-u ih ima 5000, a u Kini čak 6000! Iako neki privatnici drže velike mačke u nedostojnim uvjetima, barem im ne prijeti metak od krivolovca. A kad govorimo o vrhunskim zoološkim vrtovima, zvijeri se ne mogu požaliti ni na udobnost ni na nostalgiju: nastambe su im prostrane i uređene prema uzoru na prirodni okoliš. Takvi humanizirani vrtovi ne zlostavljaju životinje, a narodu pružaju jedinstvenu priliku za edukaciju i uživanje u stvorenjima sa svih kontinenata. Svaki je zoološki vrt lokalna atrakcija, ali neki brojnošću i raznolikošću vrsta privlače posjetitelje izdaleka. Bečki Tiergarten Schönbrunn, najstariji je i vjerojatno najslavniji svjetski ZOO, osnovan 1752. zahvaljujući naporima supruga carice Marije Terezije, često je primao u goste pripadnike habsburške dinastije za ljetnih praznika. Krajem Drugoga svjetskog rata teško je oštećen savezničkim bombama koje su usmrtile i mnoge životinje. Osamdesetih godina prošlog stoljeća zamalo je bankrotirao, ali je spašen privatizacijom. Jedna je čuvarica 2005. poginula u napadu jaguara, a 2007. je timaritelja ubio slon. Unatoč krizama i tragedijama vrt je do danas zadržao mnogo od svoje izvorne ljepote s veličanstvenim zgradama iz 18. stoljeća i zapanjujućim botaničkim vrtovima. Među miljenicima posjetitelja su četiri pande, od kojih su dvije rođene prirodno. U Europi visok ugled uživa i berlinski zoološki vrt (Zoologischer Garten Berlin) osnovan 1844. kao prvi u Njemačkoj. Na površini od 34 ha raštrkano je 17.000 jedinki i više od 1500 vrsta, što ovaj vrt čini najbogatijom životinjskom zbirkom na svijetu.

Najveći ZOO je u Kanadi
Singapurski zoološki vrt slavan je po tome što je prvi uveo koncept otvorenog vrta – nema vidljivih zapreka između životinja i posjetitelja. Većina je nastambi diskretno odvojena od ljudi vegetacijom, kanalima i drugim prirodnim značajkama, dok su krvoločnije zvijeri smještene iza neprobojnih stakala. Pekinški zoološki vrt otvoren je 1906. za vrijeme kasnog razdoblja dinastije Qing i prekriva površinu od 89 hektara. U njemu živi 14.500 životinja koje predstavljaju 500 morskih i 450 kopnenih vrsta. Glavni aduti vrta su divovske pande, endemska kineska vrsta. Njujorški zoološki vrt u Bronxu veći je od pekinškog i zauzima 107 ha uređenih kao vrlo vjerne imitacije prirodnih staništa, primjerice “divlja Azija” i “afrička ravnica”. Budući da u ovom 113 godina starom vrtu stanuje samo 4000 životinja, svaka jedinka ima veliku površinu za sebe. Po prostranosti sve zoološke vrtove nadmašuje vrt u Torontu, koji je sa 287 ha (2,87 km?) triput veći od pekinškog. Raj za životinje, zoološki vrt u Torontu pruža udoban dom za 16.000 životinja i 500 vrsta, podijeljenih u sedam zemljopisnih zona: Afrika, Amerika, Euroazija, Tundra, Indomalaja, Australazija i Kanada.

Napredak hvalevrijedan

Zagrepčani sve ponosniji na svoj ZOO
Zagrebački zoološki vrt polako se, ali sigurno pretvara u udobno naselje za 2225 životinja iz 275 vrsta. Ravnateljica Davorka Maljković i gradske vlasti žele ga približiti najljepšim svjetskim vrtovima. Novi krug obnove ZOO-a, koji je od 1990. do danas znatno poboljšao izgled i životne uvjete svojih štićenika, uključuje izgradnju novog ulaza, postavljanje ambijentalne rasvjete, otvaranje dodatnih ugostiteljskih objekata i novih nastambi.