Claudio Magris, Amos Oz, Don de Lillo – sve sama poznata imena spominjana su kao najizgledniji favoriti za ovogodišnju Nobelovu nagradu na području književnosti. No Stockholm je i ovoga puta iznenadio. Izbor Švedske kraljevske akademije ovoga puta je ponovno pao na autora nepoznatog širokoj publici. 68-godišnji francuski pisac Jean-Marie Gustave Le Clézio dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost dotirane s milijun eura.

Time je, prema riječima glasnogovornika Akademije, nagrađen autor koji u svom opusu ima više od 40 knjiga, pisac koji se odlikuje po raznovrsnosti i svijesti za kulture izvan zapadne, na primjer američko-indijansku i sjevernoafričko-arapsku. “To je pisac koji u određenom smislu cijeli svijet vidi kao svoju domovinu. Literat koji nije tako duboko usidren u društvo iz kojeg potječe i to ga čini tipičnim za jednu novu vrstu, novu generaciju autora”, priopćila je Akademija. Le Cléziov kozmopolitizam može se objasniti njegovim šarolikim korijenima. Rođen je 1940. kao sin jedne Francuskinje i engleskog medicinara u Nici. Njegovi preci s očeve strane potjecali su iz Bretagne, ali su otamo u 18. stoljeću iselili na Mauricijus te uzeli britansko državljanstvo. Jean-Marie Gustave Le Clézio odrastao je u Francuskoj i Nigeriji gdje je njegov otac bio liječnik u službi britanske vlade. Nakon studija filozofije i književnosti u Nici, predavao je na sveučilištima na Tajlandu i u Meksiku. Kasnije je kao lektor radio u Engleskoj i Francuskoj. Svoj prvi roman objavio je 1963. još kao student i stručna publika ga je odmah prepoznala kao jednog od najperspektivnijih i najposebnijih talenata na francuskoj književnoj sceni. Mnogi su tada u njegovu djelu prepoznavali uspješni nastavak (i razvoj) tradicije “novog romana”, ali vrlo brzo se pokazalo da se Le Clézio kloni svih književnih moda, da je vjeran samo sebi i svom originalnom i specifičnom stilu koji odlikuju raskošni poetski jezik i fascinacija tajnovitim vezama između čovjeka i prirode. U kritikama njegovih knjiga iz 60-ih godina prošlog stoljeća švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung piše kako se Le Clézio u “visoko industrijaliziranom svijetu, koji ga sa svih strana bombardira neonskim svjetlima, smradom i bukom uvijek osjećao kao prognanik”. Tematsku prekretnicu u njegovu opusu naznačuje 1972. djelo “Morski pas” koje je nastalo nakon čestih boravaka kod skupine indijanskih plemena u Panami. Od tada njegovim opusom dominiraju otkrivanje nepoznatih, zapadnom suprotnih svjetova, u kojima se granice između čovjeka i kozmosa čine nevidljivima. Književni kritičari ga, u pokušajima stavljanja u širi kontekst, uspoređuju s Arthurom Rimbaudom i Josephom Conradom te su ga znali zvati “nasljednikom Julesa Vernea”. Nobelova nagrada za književnost bit će mu uručena 10. prosinca.