Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju njegove homeostaze, odnosno, ravnoteže i povratka organizma u stanje prije nego što je došlo do nekih promjena u njegovom sastavu ili funkcioniranju. Zato znanstvenici kažu da je vrlo važno što u kojem periodu života jedemo, piše B92,

Možda je iznenađujuće, ali hrana može utjecati na to kako naš lijek funkcionara. Zbog toga je najbolje da liječnika ili farmaceuta pitamo trebamo li izbjegavati bilo koju hranu.

Primjerice, ako uzimamo lijekove za visok krvni tlak, anksioznost ili nesanicu, sok od grejpa može stupiti u interakciju s lijekovima. U isto vrijeme, ne treba ostati bez vitamina C i kalija koje grejp sadrži. Umjesto njega, možemo uživati u drugim citrusima kao što su naranče i limete. Također, provjerite etikete drugih sokova prije nego što ih popijete. Neki od njih mogu sadržavati sok od grejpa.

Sirovo povrće nije hrana koja je poželjna

Za one koji imaju osjetljive, pokvarene ili im neki zubi nedostaju, sirovo povrće može zauzimati visoko mjesto na listi namirnica koje treba izbjegavati. Ali ne smijemo propustiti vitamine i vlakna. Zato treba kuhati povrće dok ne omekša. Također možemo koristiti pasirano povrće – mrkvu, bundevu i ciklu – u juhama ili varivima. Nije isključeno ni konzervirano povrće, samo treba potražiti ono bez dodate soli.

Grah ipak nije za izbjegavanje

Neki ljudi izbjegavaju grah zbog plinova i bolova u trbuhu koje može izazvati. Ali trebalo bi razmisliti prije nego što grah potpuno izbacimo iz prehrane. Pored toga što je odličan izvor vlakana, grah također sadrži mnogo proteina i željeza i ima malo masti. Bit je u tome da grah polako dodajemo u prehranu. Treba početi s malom porcijom nekoliko puta tjedno. Također možete probati s upotrebom digestivnog enzima, koji se može kupiti u ljekarni, da bismo smanjili plinove.

Oprezno s alkoholom

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Umjereno konzumiranje alkohola može smanjiti rizik od srčanog udara i nekih vrsta moždanog udara. Ali kako starimo, alkohol na nas može drugačije utjecati, čak i ako smo navikli na čašu vina uz večeru ili pivo uz TV. Alkohol remeti san i može podići krvni tlak. Alkohol također može izazvati hipoglikemiju kod ljudi s dijabetesom. To čak utječe na način na koji lijekovi djeluju. U svakom slučaju, treba razgovarati sa svojim liječnikom o upotrebi alkohola.

Mliječni proizvodi mogu izazvati probleme s probavom

Možda ćemo s godinama imati problema s probavom mlijeka ili mliječnih proizvoda. Ali možda nećete morati odreći se svih mliječnih proizvoda i kalcija i proteina koje oni pružaju. Mnogi ljudi mogu jesti male količine mliječnih proizvoda bez želučanih tegoba. A neki mliječni proizvodi se bolje podnose od drugih. Nemasni obični jogurt i nemasni sirevi posebno su hranjivi izbor. Mliječni proizvodi bez laktoze također mogu biti hrana koja nam odgovara.

Kofein nije problem za sve

Iako kofein možda nije problem za sve, kod nekih osoba može izazvati anksioznost ili nervozu. Kofein također može povećati broj otkucaja srca i uzrokuje probleme sa spavanjem. Ako pokušavamo smanjiti unos kofeina, to treba raditi postepeno. Naglo isključivanje kofeina može izazvati glavobolju, mučninu ili povraćanje. Napitke s kofeinom treba postepeno zamijeniti vodom, biljnim čajem ili kavom bez kofeina.

Meso ili riba – što je bolja hrana

Neki od najzdravijih komada mesa mogu biti najteži za žvakanje. Mada je hamburger mnogo lakši za zube, često bude manje hranljiv izbor. Može sadržavati 20 do 30 posto masti. Umjesto toga, trebalo bi se odlučiti za nemasnu mljevenu govedinu s ne više od 10 posto masti. Ili je za nas pravi, zdraviji izvor proteina koji se lako žvaće – riba.

Hrana s visokim sadržajem soli

Svi oni s 50 i više godina spadaju u grupu visokog rizika. Američko udruženje za srce preporučuje da paze koliko natrija unose. Za sve s 50 i više godina preporučena granica je 2.300 mg dnevno. Oni koji su u grupi visokog rizika ne trebaju unositi više od 1.500 mg natrija dnevno. Previše soli može podići krvni tlak i dovede u veći rizik od srčanog i moždanog udara. Najviše soli sadrži prerađena hrana, kao što je smrznuta hrana, grickalice, preljevi za salatu… Zato pažljivo treba čitati etikete i tražiti alternative bez natrija, s malo soli ili bez soli.

Neke vrste povrća treba jesti u malim porcijama

Izbjegavate li ovo povrće zbog problema s vjetrovima? Ovo povrće – brokula, kupus, karfiol i kelj – ima mnogo vitamina C, beta-karotena, vlakana, kalcija, željeza i folata. Mnogi su također bogati vitaminom A i vitaminom K i imaju malo kalorija. Neke studije su pokazale da mogu smanjiti rizik od raka. Ovo povrće ne treba izbjegavati. Samo ga u obroke treba dodavati postepeno, u manjim porcijama. Treba unositi i puno tečnosti, jer to također može pomoći.

Voće može biti teško za žvakanje

Sveže voće sadrži obilje vitamina, vlakana i drugih važnih hranljivih materija. Ali možda će nam biti teško pojesti onu čuvenu jednu jabuku dnevno ako imamo problema sa žvakanjem. Umjesto toga, mogli bismo probati voće iz konzerve bez dodatnog šećera ili sirupa ili jesti mekše voće – bobičasto voće, banane i dinje. Također, od omiljenog voća možete napraviti voćni smoothie.

Sirove klice su dobra hrana, ali skuhane

Klice djeteline, lucerke, rotkvice i graha bogate su vitaminima B i drugim hranjivim tvarima. Ali sirove klice također mogu predstavljati prijetnju po zdravlje starijih osoba i bilo koga s oslabljenim imunološkim sustavom. Budući da se uzgajaju u toplim, vlažnim uvjetima, postoji veća vjerojatnost da klice, za razliku od drugih svježih proizvoda, sadrže bakterije. Kako bismo sigurno uživali u klicama, treba ih skuhati prije jela.