Posljednja teška zrakoplovna nesreća u glavnom libijskom gradu Tripoliju odnijela je više od 100 života. Zrakoplov Aibrus 330 libijske kompanije Al Afikija letio je iz Johanesburga ka Tripoliju te se prilikom slijetanja u zračnu luku srušio iz još nepoznatih razloga.

Zrakoplov se potpuno raspao dva kilometra od sletne piste a jedini čudom preživjeli je osmogodišnji dječak iz Nizozemske. Svega nekoliko tjedana ranije u blizini ruske zračne luke Smolensk srušio se Tupoljev TU – 154 M u kojem se nalazilo 96 ljudi i nesreća sama po sebi ne bi izazvala toliku pažnju da u njoj nije stradao poljski predsjednik Lech Kaczynsky sa suprugom, te najviši zapovjednici poljske vojske i to upravo na putu političkog i vojnog izaslanstva za Katynsku šumu gdje su trebali obilježiti 70. godišnjicu Staljinova pokolja nad 22.000 časnika poljske vojske. Simbolika koja graniči sa bizarnosti. Glasnogovornik mjesnih vlasti u Smolensku Andrej Jevsejenov nakon kobne nesreće izjavio je kako bi jedan od uzroka nesreće mogla biti pogreška pilota, odnosno naredba samog predsjednika Kaczynskog da se unatoč gustoj magli sleti u Smolensku, iako je ruska kontrola leta u nekoliko navrata savjetovala pilota da sleti u Minsk ili Moskvu.Takvi podaci potvrđuju zrakoplovnu statistiku koja govori da se najveći broj zrakoplovnih nesreća događa zbog ljudskih pogrešaka i to ponajviše pilota – 53 posto. Na drugom mjestu su mehanički kvarovi zrakoplova – 20 posto, na trećem mjestu su vremenske neprilike sa 11 posto. Opće poznati strah od terorizma u zrakoplovima, unatoč najpoznatijoj nesreći 11. rujna 2000. godine u kojoj su srušeni neboderi WTC-a u New Yorku, rezultat je ‘‘svega’’ osam posto zrakoplovnih nesreća u svijetu. Iako svaka zrakoplovna nesreća ima u prosjeku veliki broj žrtava, predsjednik Upravnog vijeća Instituta prometa i veza te dekan Prometnog fakulteta u Zagrebu Ivan Dadić kaže da je prema statističkim podacima zrakoplovni promet najsigurniji.

Statistički avioni najsigurniji
‘‘Najpouzdanije svjetske studije o sigurnosti svih vrsta prometa su one koje sadrže broj nesreća na prijeđeni kilometar i upravo zato je zračni promet najsigurniji’’, kaže Dadić. Gledajući statistički šanse da se doživi zrakoplovna nesreća iznose jedan naprema 11 milijuna, dok su primjerice šanse da se strada u automobilskoj nesreći kudikamo veće – jedan naprema 5000. No, takvi podaci se odnose na broj stradalih u prometnim nesrećama na ukupan broj stanovnika, a ne na broj nesreća prema prijeđenom kilometru što je puno relevantniji podatak. Ukratko, osoba koja bi ‘‘žarko željela’’ doživjeti zrakoplovnu nesreću morala bi letjeti jednom dnevno svaki dan u idućih 15 tisuća godina, pa da statistički to i doživi. Nažalost, za čak 43.000 ljudi koliko ih je u zrakoplovnim nesrećama poginulo od 1970. do 2009. godine statistika je pokazala smrtnu netočnost.Zrakoplovne nesreće događaju se otkad je avijacije, od početka 20. stoljeća, no na popisu najtragičnijih nesreća u povijesti prednjače jasno one iz bliže prošlosti. Prva dva neslavna mjesta zauzimaju katastrofe sa više od 500 poginulih. Prva od njih i najgora dogodila se na Kanarskom otočju na Tenerifima u ožujku 1977. godine, kada je u sudaru dvaju zrakoplova – Pan Americana i KLM-a (nesreću je skrivio KLM-ov pilot) život izgubilo 583 putnika i članova posada, mahom turista. U drugoj najtežoj nesreći u povijesti, u kolovozu 1985. godine, japanski je zrakoplov zbog kvara motora udario u planinu Osutaka pri čemu je na mjestu stradalo 520 osoba.

U Hrvatskoj sudar dva zrakoplova
Na crnoj ljestvici smrti slijede nesreće s više od 300 mrtvih – 349 (u Indiji 1996.), 346 (u Francuskoj 1974.), 329 (u moru kod Irske 1985.) te 301 (u Saudijskoj Arabiji 1980. godine). Nesreća s 200 do 300 mrtvih od 1970. do 2009. godine ukupno je bilo 27. Na popisu zračnih nesreća 41. mjesto, sa još tri nesreće, dijeli i ona nama najbliža koja se prije 34 godine – 10. rujna 1976. dogodila u Hrvatskoj u blizini Zagreba kod Vrbovca. Zbog fatalne pogreške osoblja u kontrolnom tornju na Plesu, u zraku su se sudarili zrakoplov British Airwaysa koji je letio iz Londona za Istanbul te zrakoplov makedonske tvrtke Inex Adria koji je letio na liniji Split – Koeln. Smrno su stradala svih 176 putnika i članova obiju posada. Od te kobne nesreće u Hrvatskoj na sreću nije bilo većih nesreća putničkih zrakoplova. Međutim događaju se one manjih zrakoplova kojima je u čak 99 posto slučajeva uzrok ljudski faktor odnosno pogreška pilota. Premda stručnjaci ne vjeruju da se zrakoplove nesreće mogu posve izbjeći, činjenica je da bi ih se trebalo svesti na najmanju moguću mjeru. I koliko god to obiteljima Nizozemaca, Britanaca, Poljaka i ostalih stradalih u dvije posljednje zrakoplovne nesreće zvučalo promašeno, zračni je promet sve sigurniji, a u odnosu na ostale oblike prometa i najsigurniji. Samo u hrvatskom nebu godišnje se preveze više od 3,5 milijuna putnika, a u svijetu čak više od četiri milijarde.

Najsigurniji je rep

Prema studiji britanskog Greenwich Universitya najnesigurnija sjedala u zrakoplovu su ona u prvom razredu, odnosno biznis klasi. Prema toj studiji putnici koji sjede u stražnjem dijelu zrakoplova imaju čak 20 posto veće šanse za preživljavanje u slučaju sudara ili pada. Poražavajući podaci studije govore da putnici zrakoplova ne pokazuju nikakvu socijalnu osjetljivost, što znači da žene, starije osobe i djeca prilikom eventualnog spašavanja iz zrakoplova ne bi imale nikakvu prednost.

Poljska tragedija

Osim poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog i njegove supruge Marije, među 96-ero ljudi poginulih u zrakoplovnoj nesreći u blizini Smolenska bili su i guverner poljske banke Slawomir Skrzypek, načelnik glavnog stožera poljske vojske Franciszek Gagor, zamjenik ministra vanjskih poslova Andrzej Kremer, zapovjednik operativnih snaga Bronislaw Kwiatkowski, zapovjednik kopnene vojske general Aadeusz Buk, zapovjednik ratnog zrakoplovstva Andrzej Blasik, zapovjednik ratne mornarice Andrzej Karweta, zapovjednik specijalnih postrojba Wojciech Potasinki i predsjednik poljskog olimpijskog odbora Piotr Nurowski. Velika tragedija u jednom danu za jedan narod.

Nepovoljan utjecaj

Otpad od hrane krije emisije stakleničkih plinova veće od zračnog i pomorskog prometa zajedno

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

10 najtežih zrakoplovnih nesreća

Broj poginulih/ datum/ mjesto nesreće/ zrakoplovna kompanija
1. 583, 27. ožujak 1977. Tenerifi, Kanarsko otočje – Pan Am i KLM
2. 520, 12. kolovoz 1985. Planina Osutaka, Japan Japan Air Lines
3. 349, 12. studeni 1996. New Delhi, Indija – Saudi/ Kazastan
4. 346, 3. ožujak 1974. Bois d’Ermenoville, Francuska Turkish Airlines DC10
5. 329, 23. lipanj 1985. Atlantski ocean, Irska Air India
6. 301, 19, kolovoz 1980. Riyadh, Saudijske Arabija Saudi Arabian Airlines
7. 290, 7. ožujak 1988. Perzijski zaljev Iran Air
8. 276, 19. veljača 2003. Shahdad, Iran Islamic Revolution’s Guards Co.
9. 273, 25. svibanj 1979. Chicago, Illionis American Airlines
10. 270, 12. prosinac 1988. Lockerbie, Škotska Pan American World Airways