Otkad je srpska Agencija za privatizaciju objavila javni poziv za prodaju popularne beogradske radio postaje Studio B, kao potencijalni kupci spominjale su se tvrtke koje nemaju nikakve veze s medijima, poput CTC unita, koji se bavi prodajom čamaca, rasvjetnih tijela i stanova, i Gama sistemsa kojem je račun u blokadi od 2011.

Govori se i o nekim ruskim medijima, ali u utrku za Studio B, koji je u vlasništvu Grada Beograda, želi se uključiti i grupa građana okupljena oko inicijative Plan B za Studio B. Uz učešće od 1000 dinara, što je nešto manje od deset eura, svaki građanin može postati član Zadruge za javno informiranje Plan B, čime dobiva jedan glas i postaje ravnopravni sudionik u radu zadruge, i suvlasnik Studija B ako ga kupe. Da zadatak nije jednostavan pokazuje to što za preuzimanje radija treba najmanje 530.000 eura, koliko iznosi početna cijena.

"Ljudi su spontano odlučili da nešto treba uraditi da Studio B nastavi postojati onakav kakav poznajemo desetlječima. Među njima je mnogo profesionalaca, uglednih osoba, novinara, ali i tehničkog osoblja s televizije i radija", kaže Vladimir Krakov iz Zadruge za javno informiranje. U prvom krugu javnog nadmetanja bit će ponuđeno 100 posto vlasništva. Ako dođe do drugog kruga, početna cijena iznosit će 30 posto ukupne vrijednosti, a ako ni tada ne bude zainteresiranih privatizacija se proglašava neuspjelom.

Slijedi podjela dionica zaposlenima, a ako ih oni ne prihvate, tvrtka se briše iz registra i Grad kao osnivač odlučuje što će biti s njom. Uz vlasništvo nad Studiom B, novi vlasnik preuzet će i dug koji potražuju bivši djelatnici. Oni su u prvoj privatizaciji Studija B 1991. godine kupili dionice i postali vlasnici 80 posto tvrtke. Gospodarski sud je iz nejasnih razloga 1996. godine poništio privatizaciju, a dioničarima je obećano da će im njihove dionice biti isplaćene, što se nije dogodilo. Prema nekim procjenama, dugovi dioničarima mogli bi biti veći od ukupne cijene Studija B.