GfK Centar za istraživanje tržišta i Stratum HealthCare MR proveli su istraživanje o privatnoj potrošnji građana za zdravstvene potrebe kojim je dobivena dosta dobra opća ocjena vlastitog zdravstvenog stanja (3,7 – na skali od 1 do 5). No kao bolesti kojih se najviše plaše, građani navode tumore (36 posto) pa tek onda srčani udar (16 posto) unatoč činjenici da su bolesti srca i krvnih žila vodeći uzrok smrtnosti i u razvijenim zemljama svijeta i u Hrvatskoj. Za percepciju najvećeg straha od malignih bolesti ravnateljica Srčane poliklinike mr. Mirjana Jembrek-Gostović kaže da nije neobična i specifična za našu populaciju. I najnovija američka istraživanja također pokazuju slične rezultate, tvrdi ravnateljica.

Kako tumačite tu disproporciju?
– Ljudi ne funkcioniraju po racionalnim načelima, matematici i statistici kad je riječ o strahu od bolesti. Oni se vode svakodnevnim životnim iskustvom koje govori da oboljeli od malignih bolesti ima manje šanse za preživljavanje u usporedbi s kardiovaskularnim bolesnicima. Maligne bolesti i njihov tretman izazivaju više patnje kod bolesnika, dugotrajniji je, manje efikasan i ima neizvjesniji ishod nego kod kardiovaskulanih bolesti. Za kardiovaskularne se bolesti znaju rizični čimbenici i većina ih se može kontrolirati promjenom ponašanja i medikamentoznom terapijom, dok je situacija s malignim bolestima složenija jer se rizični čimbenici ne znaju tako egzaktno i na njih je mnogo teže djelovati i kontrolirati ih pa čovjek ima osjećaj bespomoćnosti u suočavanju s njima. Iako je vjerojatnost obolijevanja i smrti od malignih bolesti u općoj populaciji manja nego od koronarne bolesti, u slučaju oboljenja patnja, neizvjesnost i vjerojatnost fatalnog ishoda je veća, a time i strah.

Na što upućuju statistički podaci o tim bolestima u Hrvatskoj?
– Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2005., udjel umrlih kod bolesti cirkulacijskog sustava iznosio je 50,3 posto, a kod zloćudnih bolesti 24,7 posto. Pritom je fatalan ishod kod bolesti cirkulacijskog sustava prisutniji kod žena (57,1 posto) nego kod muškaraca (43,5 posto). U muškoj populaciji udio umrlih od zloćudnih tumora veći je nego kod žena, kod muškaraca iznosi 28,8 posto, a kod žena 20,6 posto. No na rang ljestvici deset najčešćih uzroka smrti i kod muškaraca i žena predvodi ishemijska bolest srca. Gleda li se ishod akutnog infrakta u zagrebačkih bolesnika od 1996. do 2004., 54 posto bolesnika je otpušteno iz bolnice, 19 posto ih je umrlo u bolnici, a posebno zabrinjava podatak da je 27 posto bolesnika umrlo izvan bolnice. To znači da je visok postotak oboljenih s fatalnim ishodom koji nisu stigli do liječničke pomoći.

Prema istraživanju, građani godišnje izdvoje za zdravlje oko milijardu kuna, a spremni su i više platiti bolju zdravstenu zaštitu. Može li se učinovitijom prevencijom bitnije utjecati na te izdatke?
– Poznato je da je jedna od najbitnijih zadaća liječnika obiteljske i školske medicine, javnog zdravstva, politike i medija osmisliti i provesti djelotvornu prevenciju kojom ljudi moraju postati svjesni da su zdravlje i dugovječnost pojedinaca u velikoj mjeri u njihovim rukama. Osim nepromjenljivih čimbenika rizika kao što su naslijeđe, dob i spol koji mogu igrati određenu ulogu u nastanku kardiovaskularnih bolesti i na koje se ne može utjecati, može se aktivnim sudjelovanjem ako se prakticiraju zdrava prehrana, redovita tjelovježba, nepušenje, ako se rano prepoznaju i liječe šećerna bolest, visoki krvni tlak, masnoće u krvi te ako se stvara životno okruženje u kojem se pojedinci uče nositi s prekomjernim ili kroničnim stresom, u velikoj mjeri pridonijeti preveniranju kardiovaskularnih bolesti. Sve to se nedovoljno osvješćuje na osobnoj razini.

Što savjetujete menadžerima, posebno rizičnoj skupini u pogledu srčanog infarkta i moždanog udara?
– Preporučujemo da se pregledima podvrgnu svi građani koji imaju dva ili više čimbenika rizika, u dobi muškarci iznad 40. i žene iznad 50. godine starosti, a menadžerima savjetujemo da više pripaze na svoje zdravlje. Kad se počnu baviti tim zanimanjem, trebaju napraviti osnovne pretrage, a kad upoznaju individualne čimbenike, potrebno ih je pratiti i na vrijeme početi liječiti. Menadžeri trebaju redovito ciljano kontroliraju krvni tlak i prepoznati ostale čimbenike rizika jer to zanimanje podrazumijeva svakodnevno nefiziološku povišenu dozu stresa. Stres je medicinski priznat rizični faktor za ubrzanje nastanka arteroskleroze, odnosno njezinih posljedica, bolesti srca i krvnih žila.