Danas više nije važno kojim se medijima koristimo u oglašavanju, već kako svoju poruku što bolje prezentiramo na što više marketinških “offline” i “online” kanala. Mišljenje je to koje se moglo čuti na konferenciji “Web-strategija” koja je krajem prošlog tjedna održana u Hypo centru u Zagrebu. Iako nije ponudila ništa novo (što zbog pretencioznosti organizatora da što više predavača strpa u što manje vremena, što zbog činjenice da se slična predavanja sve češće održavaju), konferencija je sudionike podsjetila da razmisle idu li u korak s tehnologijom i mogu li se razvijati zajedno s njom jer će samo tako opstati.

Ne postoji jedinstven medij i jedinstvena publika kao što je to bilo nekada kad se s tek nekoliko televizijskih kanala pokrivalo 90 posto dosega. Došlo je do demokratizacije kreativnosti, potrošač je prestao biti samo publika, medij nije sam sebi svrha, a bitan je dobar koncept i kvalitetna marketinška strategija. Osim toga važno je kako “offline” i “online” kanale upotrebljavati sukladno potrebama i navikama određene ciljane skupine te umjesto da jedni druge isključuju, povezati ih da rade zajedno. Nekada je vrijedilo pravilo da potrošač prvo vidi oglas, a onda se odluči za kupnju. Danas je to pravilo malo promijenjeno pa kada vidi oglas, potrošač prvo “progugla” proizvod pa se onda odluči za kupnju. Stoga će marketinške agencije u budućnosti biti agencije za pričanje priče, a ne agencije za reklamiranje. “Agencije će morati provući konzistentnu imidž-poruku kroz sve kanale”, poručio je Ivan Tanić, strateški planer marketinške agencije Bruketa& Žinić, dodajući kako će biti potrebno još više osnažiti fanove te svoju poruku prenijeti bez ometanja potrošača, već da ih se uključi u komunikaciju. Na konferenciji koja je okupila popriličan broj sudionika predavanje je održao i Miloje Sekulić, predavač na Londonskoj školi za odnose s javnošću (LSPR). Ističući važnost digitalizacije, podsjetio je kako su promjene u marketinškoj industriji brze i kako u njima preživljavaju samo oni koji su sila, a sila je na internetu.

Digitalne agencije međusobno ne trebaju nužno biti konkurentne, Naprotiv, trebaju se nadopunjavati, a tzv. puzzle princip rada u području digitalnog marketinga ionako intuitivno sami primjenjujemo, što znači da kapacitete, ponudu i tržišne napore objedinjava više digitalnih agencija s kompatibilnim rješenjima. “Činjenica da postoji digitalno neće povećati ukupnu količinu novca u marketingu, no može promijeniti omjer, odnosno udio koji digitala ima u ‘marketing shareu”, napomenuo je Sekulić dodavši da je danas taj “share” u Hrvatskoj oko osam posto. Koliko je internet postao bitan i neizostavan kanal govori i činjenica da danas u Hrvatskoj 400.000 ljudi kupuje preko interneta. Sve su popularnije i internetske trgovine za grupnu kupnju pa iako se predviđalo da će broj takvih trgovina početi padati, od prošlogodišnjih 27 danas ih je na hrvatskom tržištu čak 46. Pitanje je samo kada će početi propadati. Dobro je da web-scena napreduje. Hrvatski “startupi” premijerno su imali predstavljanje svojih projekata u Pekingu, Berlinu, Pragu, pa i u Silicijskoj dolini. Pa ipak, ubrzane promjene u tehnologiji dovele su i do pojavljivanja “bolesti” modernog doba – tehnopatije, koja pogađa one koji se teško nose s problemima koje donose stalne tehnološke promjene. Kako kaže Igor Vuksanović, za tehnopatiju je odgovorna IT industrija koja “konstantnim uvođenjem inovacija mijenja pravila igre i maltretira čitav poslovni svijet”. No otpor je uzaludan, a rješenje je pronaći alate u poslovanju koji će ga doista unaprijediti.