U knjizi "4-D brending" Thomas Gad definira model koji daje odgovor na pitanje "Koje tvrtke mogu futurizirati svoje brendove?" Od poduzeća se očekuju da u potpunosti razumiju brendove, žive ih te isto omogućuju potrošačima, što znači da stvaraju vlastiti brend Code.

Autor je definirao četiri dimenzije: funkcionalnu, socijalnu, duhovnu i mentalnu. Preporučuje analizu navedenih dimenzija kako bi poduzeće prepoznalo snage i slabosti svog brenda. Funkcionalna dimenzija odnosi se na koristi koje proizvod ili usluga nudi potrošačima. Socijalna dimenzija bavi se mogućnošću identificiranja s grupom. Duhovna dimenzija je percepcija globalne ili lokalne odgovornosti, dok se mentalna dimenzija odnosi na mogućnost mentalnog podupiranja pojedinca.Autor navodi da je "Brand Code" jednak strategiji diferencijacije. Ako proizvod nije različit, znači da je zamjenjiv, a to znači da poduzeće može biti pod stalnim pritiskom snižavanja cijene. Ponekad su proizvodi različiti po izgledu ambalaže, njenoj funkcionalnosti ili načinu dostave koju potrošači cijene.Od brendova se danas zahtijeva da se zauzmu za nešto važno u društvu. 

Važnost filozofije
Brend mora imati filozofiju, pričati priču i nuditi razliku. Isti autor navodi primjer brenda Levi's koji traga za budućnošću. Nakon velike potražnje u osamdesetim i devedesetim godinama prošlog stoljeća i pozicioniranja Levisica 501 kao seksipilnih traperica, tvrtka je postala "žrtvom mode" i danas ih na Zapadu opisuju kao "retro". Mladi ljudi su ih prestali nositi, jer su ih ohrabreni filozofijom Levi'sa s oduševljenjem nosili i njihovi roditelji. Time je nestao osjećaj mladenačkog bunta i slobode. Stručnjaci analiziraju je li Levi's trebao nastaviti koristiti i razvijati brend za svoje stare poklonike umjesto koncentracije na mlađu publiku koji bira traperice sukladno novoj filozofiji koju donosi Diesel, kao primjer brenda budućnosti.Adidas je brend koji se vratio u velikom stilu. brend olimpijskih pobjednika započeo je Adi Dassler koji je svoje poslovanje pokrenuo dvadesetih godina prošlog stoljeća u Njemačkoj. Adidas je imao svoje poklonike sportaše, kao što je Jesse Owens koji je u Adidasovim sprintericama osvojio četiri zlatna odličja i postavio pet svjetskih rekorda. Dasslera je pokretala ambicija da kreira obuću koja daje najbolje rezultate i kontinuirano je poboljšavao osobine obuće. U cijeloj priči o uspjehu, najvažniji i presudan je bio odnos sa sportašima i njihovo povjerenje te privrženost brendu. Razgovarao je s njima i bilježio komentare. 

Komunikacija
Osim snage koju je imao i usađenog vjerovanja o visokokvalitetnoj obući, presudna je bila i komunikacijska strategija. Na Olimpijskim igrama Dasslerov sin je odabrao najbrže trkače i najjače bacače te im darovao Adidasovu opremu. U sljedećih trideset godina gotovo 75% osvajača olimpijskih medalja nosilo je Adidasovu opremu. Pojavljujući se u medijima, oni su promicali Adidasove tri bijele crte.Tijekom godina u kojima su se borili s osvajanjem mladih generacija Adidas se počeo okretati novim sportovima kao što je skateboarding i slično. Korak po korak i hip-hop scena u New Yorku prihvatila je Adidasovu oznaku te se brend opet pojavio na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine kada je opremio 6000 sportaša koji su osvojili 229 odličja, nakon čega je slijedilo 50-postotno povećanje prodaje Adidasove sportske opreme.Funkcionalna dimenzija brenda Adidas odnosi se na staru sportsku tradiciju i njemačku kvalitetu, namijenjenu zaljubljenicima u sport. Duhovna dimenzija povezana je sa samim ozračjem Olimpijskih igara. Duhovnu dimenziju čini stvarni doprinos ukupnoj sportskoj tradiciji. Adidas je uspio pravovremeno oživjeti duboko ukorijenjene vrijednosti i dodati nešto novo pa je mentalno poimanje vjerodostojnosti djelovalo ispravno i novim generacijama. Vezano za socijalnu dimenziju, važno je napomenuti da je kult Adidasova brenda snažan i među mlađom publikom koja voli sport i doživljaj koji sport pruža, koja drži više do ukupne izvedbe, nego osvajanja bodova.

Širenje brenda se preporučuje 
Uspješan brend prenosi vrijednosti s vlasnika na kupca. Isto tako jedan od najsnažnijih razloga za ulaganje u brend building je i širenje brenda. To uključuje korištenje postojećeg brenda za nove vrste proizvoda i usluga. Tako je primjerice Calvin Klein koristio brend ne samo za donje rublje nego i za naočale i parfeme. Širenje brenda najčešće se koristi u modnoj industriji. U tom slučaju može doći i do zamke u koju je upao Pierre Cardin, nekad ekskluzivan dizajnerski brend, a sada zbog nepažljive uporabe predstavlja iskvareno ime. Gucci je zamalo krenuo istim putom, ali se oporavio zbog uvođenja reda u brojnim licencijama. Oporavak Guccija također je povezan s "retro" fenomenom. Talijanski Benetton provokativan je i pokušava uvesti nešto novo još od kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća i zaključak stručnjaka je da njihove provokacije nisu strategija, već kratkoročna taktika za skretanje pažnje. Tvrde da posao brendova nije mijenjati društvo, već iskazivanje humanističku poruke koja nudi rješenja u skladu s interesima svojih potrošača i klijenata. Benettonov "bijeli i crni konj" ne moraju nužno skrenuti pažnju na rasne probleme, a velik broj potrošača u Americi je njihovu kampanju s ljudima osuđenim na smrt doživio kao prodiku. U Americi je prodaja naglo pala, a zatim je i Sears sa svojih 400 robnih kuća u isključio Benetton iz svoje ponude. To se dogodilo nakon prosvjeda obitelji žrtava koje nisu imale razumijevanja za Benettonovu kampanju.

Deset pravila

1. Brend se kreira u mislima osobe – Proizvod ili usluga koja pruža korist i uporabljivost može lako biti zamijenjena. brend usađen u nečiji mentalni sklop je individualan i jedinstven.
2. Brend se mora zalagati za nešto – "Bolje je biti nekome nešto, nego svakome ništa" znači da se svi uspješni brendovi zalažu za nešto posebno. Takva filozofija i različitost su recept uspjeha.
3. Brend je predan kao dobar prijatelj – Opis uspješnog brenda je kao opis najboljeg prijatelja. Riječi neće biti važne, važno je iskustvo. U prijateljstvu je važna pažnja, priznavanje, zgodna iznenađenja i druženje.
4. Brend je najvrednija imovina – on nije samo marketinški alat, nego je i stvarna vrijednost poduzeća.
5. Brend je pokretač – Upravljanje brendom je proces koji počinje iznutra i postaje instrument promjene.
6. Brend s budućnošću ima kristalno jasnu ulogu na tržištu – Poduzeće se ne može osloniti samo na djelatnost kojom se bavi, već i na ulogu koju u toj djelatnosti želi igrati.
7. Brend potiče kreativnost, ne samo među svojim kupcima – Interakcija i kreativnost su važni i brendovi budućnosti su predmet interesa zaposlenika, klijenata i ostalih zainteresiranih osoba.
8. Brend se veseli savezima s drugim brendovima – Snažni brendovi trebaju se hrabro upuštati u povezivanje s drugim brendovima ako postoji sklad s nihovim brend kodom.
9. Brend najbolje štiti sam sebe – Odnosi s klijentima i potpune informacije koje imaju klijenti čine stvaranje loših kopija ili imitacija potpuno bespredmetnim.
10. Brend je vozilo za prijenos koristi i vrijednosti – brend nije samo ekonomski, već i filozofski mehanizam. Zbog stalnih promjena na tržištu i mislima potrošača, u budućem razvoju brenda filozofska strana će biti temelj za stvaranje rezultata.