Daniel Ackermann je suosnivač i glavni izvršni direktor Degordiana, jedne od vodećih digitalnih agencija u regiji. Degordian već više od 15 godina djeluje na spoju digitalnog marketinga, tehnologije i poslovnog savjetovanja. Pod njegovim vodstvom Degordian je izrastao iz lokalne agencije u regionalnu digitalnu kompaniju s fokusom na digitalnu transformaciju, performans marketing i razvoj digitalnih proizvoda, s naglaskom na povezivanje tehnologije i poslovnih ciljeva klijenata.
Osim Degordiana, Ackermann je suosnivač i glavni izvršni direktor HR-tech platforme Luppa, koja pomaže kompanijama u mjerenju i razumijevanju angažiranosti i zadovoljstva zaposlenika kroz podatke i digitalne alate, s ciljem unaprjeđenja organizacijske kulture i donošenja odluka temeljenih na podacima.
Ackermann je programski direktor HR.Weekenda, gdje sudjeluje u oblikovanju sadržaja regionalnog HR festivala. Uz to, uključen je i u razvoj Tech.Weekenda, novog festivala unutar Weekenda.19, koji povezuje tehnološku i poslovnu zajednicu te otvara teme utjecaja tehnologije na industrije i društvo. Sve su to više nego dovoljni povodi za ovaj veliki intervju.
Degordian je izrastao iz lokalne agencije u regionalnu digitalnu kompaniju. Što vam je najviše pomoglo na tom putu, što smatrate najvećim uspjehom?
Kada danas gledam razvoj Degordiana, mislim da su tri stvari bile presudne: strast, inovacija i tim. To možda zvuči jednostavno, ali u praksi su upravo te tri stvari odredile gotovo svaku važnu odluku koju smo donijeli. Od samog početka imali smo ogromnu energiju i potrebu stalno preispitivati kako radimo, što možemo napraviti bolje i kako klijentima donijeti više vrijednosti. Digital je industrija u kojoj se ništa ne podrazumijeva i u kojoj se prednost vrlo brzo izgubi ako prestaneš učiti. Zato nam inovacija nikada nije bila dodatak poslovanju, nego način preživljavanja i rasta. U 17 godina prošli smo kroz brojne tehnološke i tržišne promjene, ali Degordian je cijelo vrijeme rastao upravo zato što se nismo bojali mijenjati, ulagati i tražiti nova rješenja.
Ipak, najvećim uspjehom smatram tim i kulturu koju smo izgradili. Od prvog dana nismo htjeli napraviti “samo još jednu agenciju”. Htjeli smo graditi kompaniju koja ima izvrsne usluge i proizvode, ali i ljude koji se u njoj osjećaju dobro, koji mogu rasti i osjećaju da rade nešto smisleno. Zato su mi priznanja za najboljeg poslodavca posebno draga jer potvrđuju da uspjeh kompanije ne mjerimo samo prihodom, nego i kvalitetom okruženja koje stvaramo.
Vaša tvrtka lansirala je proizvod Luppa i bavi se analiziranjem zadovoljstva zaposlenika. Što zapravo poslodavac treba napraviti da bi privukao i zadržao zaposlenike u 2026. godini?
Tržište rada u 2026. izuzetno je zahtjevno. Nedostaje talenata, očekivanja zaposlenika su veća nego ikad, a konkurencija za dobre ljude više nije samo lokalna. Zato privlačenje i zadržavanje zaposlenika više nije samo HR tema, nego jedno od ključnih poslovnih pitanja. Prvi korak je donijeti stvarnu odluku da se time želite ozbiljno baviti. Ne deklarativno, ne samo kroz “employer branding”, nego sustavno. Drugi korak je razumjeti što se stvarno događa u organizaciji: po timovima, lokacijama i različitim skupinama zaposlenika. Nije dovoljno jednom godišnje napraviti anketu i dobiti prosjek. Treba znati što ljude motivira, što ih frustrira, zašto ostaju i zašto odlaze. Tu Luppa pomaže jer kompanijama daje jasniju i dublju sliku organizacije.
Treći korak je djelovanje. Analitika ne znači ništa ako iza nje ne slijede konkretne odluke i akcijski planovi. Najbolje kompanije neće biti one koje samo mjere zadovoljstvo, nego one koje iz tih podataka uče i mijenjaju se.
Suosnivač ste i CEO HR-tech platforme Luppa, koja pomaže kompanijama u mjerenju i razumijevanju angažiranosti i zadovoljstva zaposlenika. Što nam možete reći o tome?
Luppa je nastala iz vrlo konkretnog problema koji smo vidjeli na tržištu. Kompanije, posebno velike i tradicionalne organizacije s puno zaposlenika, sve teže razumiju što se stvarno događa među ljudima. To je posebno izraženo kod blue-collar zaposlenika, u proizvodnji, maloprodaji, logistici i drugim sustavima gdje klasični HR alati često ne dopiru do ljudi na pravi način.
S jedne strane, kompanije moraju privući i zadržati zaposlenike. S druge, moraju razumjeti njihovu motivaciju, angažiranost, potrebe i rizike. Klasična rješenja tu često nisu dovoljna jer su ili prespora, ili previše generička ili nisu prilagođena lokalnom kontekstu. Zato smo Luppu gradili oko ideje “global tech, local depth”. Global tech znači da razvijamo tehnologiju koja može konkurirati najboljim rješenjima na tržištu, s ozbiljnom analitikom, automatizacijom i skalabilnošću. Local depth znači da razumijemo lokalna tržišta, jezike, benchmarke, kulturu i realne izazove kompanija u ovom dijelu Europe. Ta je kombinacija vrlo važna jer HR nije apstraktna Excel tablica. HR se događa u stvarnim kompanijama, s pravim ljudima i vrlo specifičnim kontekstima. Jako sam zadovoljan razvojem Luppe. Rastemo brzo, radimo s ozbiljnim kompanijama i vidimo da tržište prepoznaje vrijednost. Mislim da je upravo to razlog što se Luppa profilirala kao jedna od najbrže rastućih HR-tech kompanija u regiji.
Što donosi AI asistent ‘Alfred’ kojeg ste nedavno razvili?
Batman ima Alfreda. Sada ga imam i ja. Alfred je nastao iz tri razloga. Prvi je znatiželja. Uvijek su me privlačile najnovije tehnologije i nisam htio o AI-ju samo čitati ili slušati na konferencijama, nego ga stvarno isprobati u vlastitom životu i poslu. Drugi razlog je bila vrlo praktična potreba. Kao poduzetnik uključen sam u više projekata, kompanija i inicijativa, a u nekom trenutku količina obaveza postane prevelika za klasični način rada. Treći razlog je edukacija tržišta. Mislim da je AI jedna od najvećih tehnoloških promjena našeg vremena i da je najbolje možemo razumjeti tek kada je počnemo koristiti u stvarnim procesima.
Alfred nije samo chatbot. On je puno bliži AI osobnom asistentu ili digitalnom šefu osoblja. Zna moj kontekst, ima pristup informacijama koje su mu potrebne i pomaže mi u konkretnim zadacima: priprema i šalje e-mailove, organizira sastanke, prati kalendar, podsjeća me na obaveze, istražuje opcije i rješava operativne stvari koje bi mi inače uzimale puno vremena.
Primjerice, kada mi je let bio odgođen, Alfred je prikupio informacije i pokrenuo proces kompenzacije. Kada mi se oštetila nova torba, pronašao je podatke, pripremio reklamaciju i pomogao naručiti novu. To su mali primjeri, ali pokazuju poantu: AI postaje alat koji ne samo da odgovara na pitanja, nego zaista obavlja zadatke. Mislim da ćemo u sljedećih nekoliko godina svi imati neki oblik osobnog AI asistenta. Pitanje je samo tko će ga naučiti koristiti ranije i pametnije.
Često ste znali reći kako vam primarni motiv za bavljenje biznisom nije novac. U čemu nalazite motivaciju?
Imao sam sreću da sam relativno rano u životu osigurao stabilnost i zato novac nikada nije bio moj primarni motivator. Naravno, svatko radije ima više nego manje, ali za mene to nije glavna energija koja me pokreće. Ono što me najviše motivira je izgradnja. Volim trenutak kada ideja krene kao nešto malo, gotovo nevidljivo, a onda kroz trud, ljude, odluke i puno učenja postane ozbiljna kompanija, proizvod, zajednica ili platforma. Taj proces stvaranja mi je izuzetno uzbudljiv.
U poduzetništvu me privlači i činjenica da stalno učiš. Svaka faza rasta traži novu verziju tebe. Ono što je funkcioniralo s deset ljudi ne funkcionira sa sto. Ono što vrijedi za lokalno tržište ne vrijedi nužno za regionalno ili globalno. Taj stalni izazov, ta potreba da se mijenjaš i gradiš nešto veće od sebe, to me najviše inspirira.
Angažirali ste se u organiziranju HR.Weekenda u Rovinju. Kako je došlo do toga?
HR je posljednjih godina postao jedna od najvažnijih tema u biznisu. Kompanije su shvatile da bez kvalitetnih ljudi, dobre kulture i snažnog angažmana zaposlenika nema dugoročnog rasta. Istodobno, činilo nam se da HR zajednici u regiji nedostaje veći, moderniji i ambiciozniji događaj koji bi tu promjenu pratio. Tako je nastao HR.Weekend. Ideja je bila napraviti za HR ono što je Weekend Media Festival napravio za komunikacijsku i medijsku industriju: stvoriti centralno mjesto okupljanja zajednice, ali u formatu koji nije suh, zatvoren i predvidljiv.
Koncept je zapravo jednostavan: vrhunski sadržaj, kvalitetan networking i atmosfera zbog koje ljudi žele doći ponovno. HR.Weekend nije zamišljen kao još jedna konferencija na kojoj ljudi odrade panele i odu kući. Htjeli smo napraviti događaj koji okuplja HR zajednicu, otvara važne teme o budućnosti rada i daje prostor najboljim praksama, novim idejama i ljudima koji mijenjaju HR industriju. Rezultati pokazuju da je tržište to prepoznalo. Prve godine imali smo oko 500 posjetitelja, druge 750, treće 1000, a ove godine očekujemo još veći interes. Posebno me veseli što HR.Weekend ne raste samo brojčano, nego i po utjecaju. Postaje mjesto na kojem se vidi smjer u kojem ide HR industrija u regiji.
Stavili ste veliki fokus na HR nagrade. Zašto i možete li objasniti?
HR je danas u zlatnom dobu, ali se mnogi odlični projekti, timovi i pojedinci još uvijek ne vide dovoljno. U kompanijama se događa puno kvalitetnih promjena: od novih modela rada i razvoja leadershipa do ozbiljnih programa angažiranosti, wellbeing inicijativa i transformacije organizacijske kulture. Smatrali smo da takve stvari zaslužuju više pozornosti. Zato smo pokrenuli nekoliko formata nagrada. Adriatic HR Awards prepoznaje najbolje HR projekte, HR Manager godine ističe najbolje pojedince, a Top Workplace nagrađuje najbolje poslodavce. Cilj nije samo podijeliti priznanja, nego educirati tržište, pokazati primjere dobre prakse i inspirirati druge kompanije da naprave iskorak.
Posebno nam je važan odaziv na Adriatic HR Awards. Već u prvoj, eksperimentalnoj godini dobili smo 57 prijava, što je za ovakvu vrstu nagrada izniman rezultat. To nam govori dvije stvari. Prvo, da je tržištu trebalo ovako nešto. Drugo, da postoji veliko povjerenje u platformu koju gradimo kroz HR.Weekend i srodne inicijative. Vjerujem da nagrade mogu imati puno veći utjecaj od samog priznanja. One stvaraju standarde, potiču ambiciju i pomažu cijeloj HR zajednici da vidi što je moguće.
Nedavno ste izjavili da bi Rovinj mogao postati regionalni tech centar. Zašto tako mislite?
Mislim da Rovinj ima rijetku priliku postati mjesto na kojem se jednom godišnje okuplja najvažniji dio regionalne tech zajednice. To ne znači da Rovinj treba postati tech centar u klasičnom smislu, kao grad pun ureda i razvojnih timova, nego kao mjesto susreta, razmjene ideja i stvaranja novih poslovnih prilika. Upravo tu vidim veliku ulogu Tech.Weekenda. Weekend ekosustav već je pokazao da u Rovinj može privući tisuće profesionalaca i stvoriti atmosferu u kojoj se događaju partnerstva, poslovi i nove ideje. Kada se tome doda tech zajednica, dobivamo puno više od još jedne konferencije. Dobivamo platformu koja može povezati startupe, velike kompanije, investitore, developere, AI stručnjake, kreativnu industriju, medije i donositelje odluka.
To je posebno važno sada jer smo u trenutku u kojem se tehnologija mijenja brže nego ikad. Godinama smo govorili o digitalnoj transformaciji, a sada je jasno da ulazimo u još veći val promjena. AI u samo nekoliko godina mijenja način na koji radimo, odlučujemo i gradimo proizvode. Zato je Tech.Weekend važan: regiji treba mjesto na kojem se o tim promjenama govori konkretno, ozbiljno i interdisciplinarno. Rovinj već ima infrastrukturu, prepoznatljivost i energiju Weekenda, a Tech.Weekend tome dodaje jasnu tehnološku dimenziju.
Kako će izgledati Tech.Weekend prve godine?
Tech.Weekend će slijediti ono najbolje iz Weekend formule: odličan sadržaj, jak networking i atmosferu zbog koje ljudi žele ostati do kraja. Pripremamo kombinaciju vrhunskih lokalnih i globalnih sudionika, s fokusom na teme koje trenutačno najviše mijenjaju biznis: AI, digitalne proizvode, startup ekosustav, automatizaciju, cyber sigurnost, investicije i budućnost rada. Želimo da program bude jednako koristan tech zajednici, ali i poslovnim liderima koji moraju razumjeti kako tehnologija mijenja njihove industrije. Velika prednost je što Tech.Weekend nije izoliran event, nego dio šireg Weekend ekosustava. To znači pristup tech zajednici, ali i tisućama stručnjaka iz biznisa, medija, komunikacija, HR-a i kreativne industrije. Upravo tu nastaju najbolji razgovori, ideje i partnerstva. Naravno, tu je i zabava. Weekend nikada nije bio samo konferencija, nego iskustvo. Vjerujem da će se Tech.Weekend vrlo brzo profilirati kao centralno godišnje okupljanje regionalne tech zajednice u Rovinju.
Posljednjih godina narativ o AI-ju postao je dominantan. Kako vidite razvoj AI-ja, posebno u kontekstu stvaranja novog društva?
AI nije budućnost, AI je sadašnjost. Mislim da velik dio ljudi još uvijek nije shvatio koliko je ova promjena velika jer se događa nevjerojatno brzo. Danas AI koristimo za tekstove, analize, slike, kodiranje ili korisničku podršku, ali prava dubina promjene tek dolazi. Ovo nije disrupcija jedne industrije, nego cijelog poslovnog i društvenog ekosustava. AI mijenja način rada, tržište rada, produktivnost, obrazovanje, porezne sustave i distribuciju vrijednosti. Zato mislim da će upravo tržište rada biti jedan od najvećih izazova naše generacije.
Istodobno, ovo je jedno od najuzbudljivijih razdoblja za ljude koji žele stvarati. Nikada nije bilo lakše testirati ideju, izgraditi proizvod ili konkurirati većim igračima. Karte se ponovno dijele. Sljedeći veliki val bit će spoj AI-ja i robotike. Humanoidni roboti danas još zvuče futuristički, ali nisu daleko od poslovne stvarnosti. Kada AI izađe iz ekrana i uđe u fizički svijet, otvorit će se potpuno nova pitanja. Zato sam oko AI-ja i jako uzbuđen i jako oprezan. Potencijal je ogroman, ali moramo ozbiljno graditi pravila, obrazovanje i sustave koji će osigurati da korist od ove revolucije bude što šira.
Kakva su vaša predviđanja, kako će izgledati poslovi za 5-10 godina?
Tržište rada mijenja se brzo i duboko. AI trenutačno najviše mijenja white-collar poslove, od analitičara, pravnika i marketinških stručnjaka do programera i konzultanata. Razvojem robotike isti val doći će i do blue-collar poslova, što će biti još veća promjena jer govorimo o golemom dijelu globalne radne snage. Ne mislim da nas čeka jednostavna priča u kojoj “AI uzima sve poslove”. Bit će puno kompleksnije. Neki poslovi će nestati, neki će se promijeniti do neprepoznatljivosti, a nastat će i potpuno nova zanimanja koja danas još ne znamo imenovati.
Najveća promjena bit će produktivnost. Mali timovi moći će raditi stvari za koje su prije trebale velike organizacije. Jedna osoba s dobrim AI alatima moći će napraviti posao za koji je nekad trebao cijeli odjel. Zato će ključna vještina biti prilagodba. Ljudi će morati učiti raditi s AI-jem, postavljati prava pitanja i povezivati tehnologiju s realnim poslovnim problemima. Najvrjedniji neće biti oni koji se natječu s AI-jem, nego oni koji ga znaju koristiti kao polugu.
