Intersparu, trgovini u najvećem City Centru One u Zagrebu dobro je krenulo: svaki dan, a posebno u nedjelju kupaca ima sa svih strana, pa i iz inozemstva. Ipak, neki bi mogli otići zbog – glazbe. Glazba se, poznata je činjenica, koristi kako bi se izgradio imidž trgovine, robne kuće ili pak cijelog lanca. Osim toga, ona upravlja navikama potrošača i ako ju smatraju privlačnom, može ih potaknuti da češće posjećuju određena mjesta. Jedno je britansko istraživanje o ponašanju kupaca otkrilo da glazba utječe čak i na odabir proizvoda. Kad je u supermarketu u odjeljku za vina naizmjenično puštana njemačka i francuska glazba, ljudi su prema glazbi kupovali i vina. U razdobljima u kojima se čula francuska muzika, odnos kupljenih vina bio je pet boca francuskog vina na jednu bocu njemačkog. U vrijeme puštanja njemačke glazbe, odnos kupljenih boca bio je dvije boce njemačkog vina u odnosu na jednu francuskog.
Bijeg od glazbe
Međutim, kada se danima ponavlja jedna te ista glazba kao što je refren “Interspar, baš za mene!” to već počinje iritirati posjetioce. Znanstveno je isto tako dokazano da 86 posto ljudi izbjegava trgovinu u kojima im ne odgovara muzika s razglasa. Glazba je inače jedan od načina unapređenja poslovanja. Pravilno odabrana privlači nove klijente, goste u restoranima, kafićima te utječe i na konzumaciju, raspoloženje te prihvaćanje viših cijena. U britanskom pubu goste se, recimo, ispitivalo koliko su spremni izdvojiti za kriglu piva u razdobljima kada je puštana ozbiljna glazba ili je uopće nije bilo. Pedantni istraživači su izračunali da su gosti bili spremni izdvojiti do dvije funte za pivo kada glazbe nije bilo, a 3,27 funti u vrijeme kada se puštala ozbiljna muzika. Nadalje, raspoloženje zaposlenih u uredima i zatvorenim prostorima kao i njihova međusobna komunikacija, isto tako su bolji kad slušaju muziku. Osim toga uspješnije se radi, tvrde u tvornici Black&Decker, gdje je istraživanje pokazalo da je zbog utjecaja muzike učinkovitost u proizvodnji porasla 2,8 posto. Konačno, dokazano je da glazba od one na telefonu do one na recepciji ili u liftu, uveliko utječe na imidž tvrtke koju se doživljava dinamičnijom, modernijom… “Unaprijedite glazbom svoje poslovanje i neka glazba radi za vas!”, poručuju iz Hrvatskog društva skladatelja, službe Zaštite autorskih muzičkih prava (HDS ZAMP) te dodaju: “Ako već koristite glazbu u svojem poslovanju ili je u skoroj budućnosti planirate koristiti, ispunite zakonske obveze i pribavite potrebno odobrenje HDS ZAMP-a koje vam omogućava legalan pristup cjelokupnom svjetskom glazbenom repertoaru.” Povod ovom upozorenju, među ostalim, novi je trogodišnji Opći ugovor o uvjetima za javno korištenje glazbe koji je HDS ZAMP potpisao s Hrvatskom obrtničkom komorom. Prema tom ugovoru od 1. siječnja povoljnije naknade imat će više od 30 tisuća korisnika glazbe u javnosti, mahom ugostiteljskih radnji, kafića, restorana, ali i trgovina, radionica i drugih poslovnih prostora. Javna izvedba glazbenog djela, prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima je svaka glazbena izvedba na javnom mjestu, a HDS ZAMP štiti i ostvaruje autorska prava za oko 2,5 milijuna domaćih i inozemnih autora te im isplaćuje autorske honorare. Visina naknade za javno korištenje glazbe ovisi o više čimbenika, primjerice, načinu iskorištavanja glazbe, području na kojem se objekt nalazi, veličini prostora ili broju soba, mjesta, radnom vremenu i sl. Prosječan ugostiteljski objekt, primjerice, plaća cijeli dan korištenje glazbe samo jednom šalicom kave! Visina ovisi u kojem se području objekt nalazi. Najviša A kategorija su grad Zagreb i turistička mjesta u sezoni, B su gradovi i općine s više od 10 tisuća stanovnika, a C oni s manje od 10 tisuća stanovnika.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu