Globalno tržište postalo je složenije nego ikada – rastom azijskog gospodarstva više se ni oglašavanjem ne može ostati konkurentan na zasićenom tržištu koje je skratilo životni vijek porizvoda te povećalo zahtjevnost kupaca i usavršilo tehnologiju. Marketing više nije jednako sposoban predvidjeti ponašanje tržišta te izazov za tvrtku nije više u načinu “kako” nešto proizvesti već znati odrediti “što” proizvoditi.
Znanje je preduvjet inovacije, kulture i racionane, ekološki orijentirane proizvodnje. Dizajn je jedan od preduvjeta stvaranja suvremenih proizvoda i usluga s identitetom. Kao zemlja kojoj je dugoročno održivi turizam jedan od najznačajnijih resursa, Hrvatska također mora neprestano usavršavati i osuvremenjIvati svoj identitet, koristeći tradiciju i kulturu kao elemente stvaranja inovativnih proizvoda i usluga.
Ekonomski lideri budućnosti neće neophodno biti rastući giganti poput Indije i Kine. Zasigurno to neće biti zemlje koje od sebe stvaraju centre jeftine proizvodnje i bazičnih poslovnih procesa.

Kreativnost
Prednjačit će one zemlje koje budu mogle privući kreativnu radnu snagua, imajući za rezultat nove generacije orginalnih proizvoda i konkurentne poslovne procese, teza je Business Reviewa, koji izdaje jedno od najprestižnijih svjetskih sveučilišta, bostonskog Harvarda. Istodobno je i američki Business Week u svojem članku Postani kreativan (kolovoz, 2005; Bruce Nussbaum) najavio novi smjer aktivnosti američkih kompanija koja je označena kao prijelaz iz ekonomije znanja u kreativnu ekonomiju. To znači da su novi modeli inovacije usmjereni na otkrivanje kulture potrošača i kreiranje iskustava vezanih uz proizvode i usluge što pretpostavlja preoblikovanje čitavih kategorija brendova te uspostavljanje novih vrijednosti i organizacijskih principa. Strategija dizajna na mikro i makrorazini unapređuje učinkovitost uporabe dizajna, no upravo je strateška uporaba dizajna najviša razina njegove uporabe. Upravo je to razlog što je i hrvatska Vlada odlučila izraditi studiju o uporabi dizajna u u pospješenju domaćeg gospodarstva naručivši je od Hrvatskog dizajn centra – HDC.
Studija Dizajn – sinergija inovativnosti i znanja predstavljena je ovog tjedna u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, koje je uz Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i rada nositelj projekta.
Prema zaključku HDC-a u hrvatskom društvu nije razvijena kultura dizajna koja proizlazi iz njegova kontinuirana korištenja u privatnom i javnom sektoru. Jedna od prepreka tome je percepcija dizajna kao dekoracije proizvoda i neuključivanje dizajna tijekom tranzicije u procese razvoja, upravljanja, proizvodnje i komunikacije.
Hrvatskim poduzetnicima općenito, stoji u studiji, nedostaje znanje o učinkovitoj uporabi dizajna, integraciji dizajna u poslovanje te kriterij vrednovanja dobrog dizajna putem certifikata za vrhunsku kvalitetu i inovaciju.

Konkurentnost
Te nedostatke i slabosti, smatra direktorica HDC-a Tatjana Jallard, moguće je transformirati u prednost strateškim usmjerenjem Vlade RH na razvoj dizajna kao vrhunskog alata za povećanje konkurentnosti. Jallard objašnjava da je niz visoko i manje razvijenih zemalja već krenulo tim putem shvativši značaj i doprinos pravilno usmjerene investicije u dizajn koja može dugoročno utjecati na povećanje inovativnosti, dodane vrijednosti, izvoza, zaposlenosti te uspostavljanja identiteta gospodarstva i kulture. Predstavljenom studijom predlaže se sustav projekata kojima bi se uspostavila potrebna infrastruktura za učinkovit prijenos znanja o dizajnu u gospodarstvo. Glavni nositelj programa implementacije dizajna trebao bi biti Hrvatski dizajn centar koji bi mogao uspostaviti trenutačno nepostojeći mehanizam suradnje između dizajnera i poduzetnika na nacionalnoj razini.
Pojam dizajn često se nepravilno intrepetira kao komponenta koja se odnsi samo na izgled predmeta. Dizajn u stvari, tvrdi Jallard, ima puno šire značenje koje se u jednakoj mjeri odnosi na osmišljavanje procesa i na definiranje izgleda. Dizajn stoga treba shvatiti kao proces koji obuhvaća svaku fazu razvoja proizvoda, počevši od zamisli pa do marketinga.
Razvijene zemlje su još davno prepoznale nužnost ulaganja u dizajn pa je tako prvi dizajn centar osnovan ratne 1944. u Velikoj Britaniji kako bi joj omogućio brži oporavak nakon rata.
Osnovao ga je Hugh Dalton, ministar trgovine ratne vlade, a cilj mu je bio promoviranje svih mogućih načina unapređivanja dizajna proizvoda u britanskoj industriji.
Njegova misija jačanja konkurentnosti privrede kroz nova znanja, stvaranjem novih strateških alata i podizanjem svijesti o dizajnu, ostala je nepromijenjena više od 60 godina. Mnoge zapadnoeuropske zemlje su nakon rata sljedile britanski primjer i osnovale svoje centre u svrhu obnove u ratu posrnulog gospodarstva.

Istok opet vodi
Tako je njemački Design Zentrum osnovan 1954., a među danas uspješnije se ubrajaju savakako oni skandinavski: centri u Finskoj, Danskoj i Švedskoj.
Poseban su slučaj dizajn centri na Dalekom istoku koji su s razvojem gospodarstva također slijedili europski primjer. Japan je svoj centar JIDA osnovao 1952. nakon što je bio optužen za plagiranje proizvoda.
Danas u dizajnu prednjače upravo Dalekoistočne zemlje. Tatjana Jallalrd navodi da je u zadnjih nekoliko godina u Kini otvoreno oko 200 dizajnerskih škola raznog karaktera, a susjedna Južna Koreja godišnje “producira” 1500 dizajnera.
U Hrvatskoj pak postoji samo 350 dizajnera od čega ih se samo pola bavi industrijskim dizajnom, a to se reflektira i na gospodarstvo.