Globalizacija, reforme, štednja – sveučilišta diljem svijeta bore se s novim izazovima. Jedna međunarodna studija prvi put istražuje kako se oni odražavaju na profesorski posao. Leo Goedegebuure ne izgleda baš nezadovoljno iako radi u zemlji u kojoj su profesori, prema rezultatima istraživanja, u prosjeku najnezadovoljniji u Australiji. Direktor Instituta LH-Martin u Melbourneu, Nizozemac Leo Goedegebuure, tvrdi da “zajedno s Britancima Australci najviše kukaju.”

Polovica radi s veseljem
Goedegebuure je znanstvenik, specijalist na polju istraživanja sveučilišta kao radnoga kolektiva. Australci imaju problem da je sve više studenata, a sve manje osoblja zaposlenog na sveučilištima. Unatoč tome, tvrdi Goedegebuure, u usporedbi s gospodarskim vodama i javnom upravom, profesorima je još dobro: “Više od 50 posto stoga radi svoj posao s veseljem i predanošću.” Goedegebuure zna međutim i ovo: što se ide niže po ljestvici sveučilišne hijerarhije, to su zaposlenici nezadovoljniji. To vrijedi za cijeli svijet, piše Deutsche Welle, iako su zaposlenici akademske zajednice u Europi, Aziji i Americi mnogo zadovoljniji od svojih kolega u Australiji. Nizozemski profesor do svojih je saznanja došao iz podataka CAP-studije (Carreer and Professional Situation), koja daje uvid u uvjete za rad na visokim školama diljem svijeta.

Novi izazovi
Studija istražuje kako zaposlenici sveučilišta reagiraju na pritisak koji nastaje zbog reformi, globalizacije i internacionalizacije akademskog svijeta. Prvi rezultati studije iznenadili su znanstvenike.Iznenadilo ih je prije svega to koliko različito sveučilišta reagiraju na nove izazove. Dok u Njemačkoj i Austriji nema profesorskog mjesta bez doktorata, na katedrama sveučilišta u Hrvatskoj i Italiji gotovo je trećina predavača bez doktorske titule. Podaci koji su skupljeni u okviru studije pokazuju i kako se različito tretira “srednji” akademski sloj suradnika u različitim zemljama. Tako je u Njemačkoj 80 posto radnih ugovora na tom području na određeno vrijeme, u Velikoj Britaniji samo 29, a u Švicarskoj još manje – 24 posto.I omjer istraživačkog i pedagoškog rada je vrlo različit. U Njemačkoj profesori dobru trećinu svog vremena provode u predavanjima i pedagoškom radu, a u Finskoj 42 posto. I na kraju, postoji i problem starenja: u zapadnim zemljama 50% profesora koji drže katedre u sljedećih pet godina otići će u mirovinu.

Atraktivnost zvanja

Gdje je najatraktivnije biti profesor
Što zvanje čini tako privlačnim tamo gdje su suradnici sveučilišta i profesori najzadovoljniji? “To još ne znamo”, kaže Goedegebuure. Bilo bi vrlo korisno znati kako utjecati na razinu atraktivnosti profesorskog znanja, smatra, jer je budućnost sveučilišta upitna. Mora se brzo nešto promijeniti“, traži ovaj Nizozemac jer prije svega u zapadnim industrijskim zemljama polovica profesora koji drže katedre (senior professors) u idućih će pet godina otići u mirovinu. ”Moramo akademsku karijeru učiniti atraktivnom za mlade inače ćemo se naći u ozbiljnim problemima”, smatra.